Izvještaj o Zapadnom Balkanu: Zelena tranzicija traži značajna ulaganja
Foto: Shutterstock
Prema najnovijem Izvještaju Svjetske banke o ekonomskom stanju zemalja Zapadnog Balkana, zelena tranzicija bi već sada mogla da utiče na oko 417.000 radnih mjesta u državama bivše Jugoslavije, isključujući Crnu Goru.
Kako bi se izbjegli rizici od nezaposlenosti i omogućilo preduzećima da imaju kvalifikovanu radnu snagu, ističe se u ovom dokumentu, ključno je ulaganje u prekvalifikaciju i usavršavanje.
Procjene pokazuju da bi trošak prekvalifikacije radnika, koji su najviše izloženi riziku, mogao dostići 700 miliona eura ako bi se prekvalifikovali u alternativne zanimanja koja vjerojatno neće biti pogođena zelenom tranzicijiom.
Istovremeno, ako bi njihova prekvalifikacija išla ka alternativnim “zelenim“ poslovima trošak bi mogao da iznosi čak 2,4 milijarde eura.
Da bi se smanjili rizici i neizvjesnost koju donosi zelena tranzicija za prihode, potrošnju i zdravlje ljudi potrebno je, savjetuju stručnjaci Svjetske banke, poboljšati socijanu zaštitu i zdravstevni sistem u svim zemljama Zapdnog Balkana.
Prelazak na industriju sa neto nula emisijom gasova sa efektom staklene bašte zahtijevaće značajna ulaganja na Zapadnom Balkanu, prije svega privatnog sektora, uz saradnju vlada.
Procjenjuje se da bi 85% ukupnih investicija potrebnih za postizanje neto nule emisija do 2050. godine trebao da uloži privatni sektor.
Nova analiza u sklopu Izvještaja o klimi i razvoju zemalja Zapadnog Balkana u 2024. godini precizira da bi se najveće investicije morale usmjeriti u dekarbonizacija transporta i povećanje solarne energije, vjetro i hidro proizvodnih kapaciteta u regionu.
Ulaganja trebaju da budu popraćeno regulatornim reformama, uključujući ali ne ograničavajući se na: usvajanje cijena karbona; usklađivanje zakonskih propisa elektroenergetskog za integraciju u panevropsko tržište električne energije; ulaganje u obuku i prekvalifikovanje postojeće radne snage; strukturne promjene u obrazovnom sistemu na duži rok i pokrivenost socijalne i zdravstene zaštite.
Dekarbonizacija i postizanje neto nula emisija do 2050. godine može se postići bez ugrožavanja ekonomskog potencijala rasta. Ekonomski troškovi tranzicije u scenariju neto nulte emisije (net zero- NZ) do 2050. godine variraju od zemlje do zemlje.
