Jedinstvena pojava: Vulkansko ostrvo izuzetne ljepote koje i dalje raste
Izvor: Punkufer
Nekadašnje utočište ribara na jugu Hrvatske smješteno nedaleko od Komiže na svakom koraku otkriva geološke posebnosti, kao i brojne druge ljepote živog i neživog svijeta.
Na 13 milja od Komiže smjestio se Brusnik, malio vulkansko ostrvo koje predstavlja geološko blago Dalmacije. S obzirom na to da su dalmatinska obala i ostrva gotovo bez izuzetka od krečnjaka, Brusnik predstavlja vrijedan izuzetak. To ostrvo u prošlosti ribarima je bilo od velikog značaja.
Upravo su oko njega lovili ribu, ondje su se nalazili bazeni s jastozima, a služio im je i kao sklonište. Na Brusniku se mogu pronaći endemske podvrste guštera koje se ne mogu vidjeti nigdje drugdje na svijetu, a dom je i morskim pticama, kao i zečevima, kako piše TZ grada Visa. Izuzetne je ljepote i plaža s tamnim šljunkom.
Brusnik (Foto: Ivo Pervan/Vis Archipelago Unesco Global Geopark)
“Ostrvo Brusnik nalazi se oko 13 NM (oko 23,5 km) od Komiže u pravcu zapad-jugozapad. Iako površinom malen, svega 0,049 km2, Brusnik je specifičan zbog svoje geološke, prirodne, kulturne i istorijske baštine. 1951. godine zaštićen je kao geološki spomenik prirode zbog magmatskog porijekla stijena od kojih je građen, što predstavlja veliku rijetkost na Jadranu, s obzirom na to da su ostrva Jadranskog mora građena uglavnom od karbonatnih stijena – krečnjaka i dolomita. Ostrvo Brusnik i ostrvo Jabuka jedina su jadranska ostrva građena od magmatskih stijena, konkretno dijabaza”, piše Geopark Viški Arhipelag na svojim stranicama i dodaje kako je Brusnik je ostrvo koje raste, odnosno izdiže se.
Čudesan kraj
“Konglomerate od oblutaka s paleo-žala nalazimo sve do samog vrha ostrva, što ukazuje na izdizanje ostrva. Brusničko žalo čine sive valutice dijabaza raznih veličina koje su u podmorju obrasle algama, čime ovo jedinstveno mjesto na Jadranu poprima nevjerovatne kolorite”, otkriva Geopark Viški Arhipelag.
U klancu s depresijom, koji se nalazi u sredini Brusnika, komiški su ribari napravili bazene s morskom vodom za čuvanje ulovljenih jastoga, a ostaci kućica izgrađenih metodom slaganja suvozida otkrivaju kako su služile kao zaklon od sunca i vjetra, ali i za soljenje plave ribe.