Klimatske promjene uzimaju maha – u Kanadi bjesne požari, u sjevernoj Africi temperature preko 45 °C
Dok mi svjedočimo promjenljivom maju, u pojedinim djelovima svijeta klimatske promjene pokazuju svoje „najužarenije” lice – i to nedjeljama unazad
Izvor: iStock
Maj na našim prostorima je bio promjenljiv, a sudeći prema najavama, nestabilne vremenske prilike se nastavljaju. Lokalno se očekuju nepogode poput grada, jakog olujnog vetra i obilnih padavina, a moguće je da će doći i do izlivanja manjih, bujičnih vodotokova.
Sa druge strane, mnogi djelovi planete se, u svjetlu klimatskih promjena, trenutno suočavaju sa potpuno drugačijim vremenskim uslovima od nas – sjevernom Afrikom, Kanadom i Azijom haraju toplotni talasi koji u novoj klimi postaju učestaliji i intenzivniji.
Kako piše meteorolog Maksimilijano Herera na svom Tviter profilu, iako se neuobičajene vrućine za ovo doba godine javljaju širom svijeta, situacija je vjerovatno najgora na sjeveru afričkog kontinenta gdje se u toku dana bilježe surove prosječne temperature od preko 40 °C.
U ponedeljak, 29. maja, u gradu Jelimane u državi Mali izmjerena je minimalna dnevna temperatura od 36,6 °C i maksimalna dnevna od 45,8 °C. U susjednom Senegalu, u Matamu, temperatura se kretala u rasponu od 32 °C do čak 47 °C.
Preko Atlantika, pa gore ka sjeveru, preciznije na zapadu kanadske teritorije nedjeljama unazad bjesne požari pod uticajem visokih temperatura koje su u pojedinim djelovima i do 10-15 °C više nego inače u ovom periodu godine.
Grad Halifaks u provinciji Nova Škotska je, zbog ovih dešavanja, proteklog vikenda proglasio vanredno stanje – preko 16 hiljada stanovnika je evakuisano, a škole su zatvorene. Vatrene stihije, podstaknute jakim vjetrovima i suvim drvetom, uništile su desetine kuća i otežale spasilačke napore stručnih službi.
Dim se nadvio i nad Albertom u kojoj je vatra progutala milion hektara, a gdje je vanredno stanje proglašeno već početkom maja i preko 25 hiljada ljudi moralo je da napusti domove. Samo u ponedeljak rekordi za najvišu dnevnu temperaturu oboreni su na šest mjernih stanica, dok je u zaštićenom šumskom području zabilježeno 60 požara. Vjeruje se da se ova provincija našla na najtežem udaru.
Stručnjaci tvrde da ovako svirepi požari nisu uobičajeni ovako rano u toku godine, kao i da vatrogasci inače ne svjedoče toliko velikim spaljenim površinama odjednom.
Uprkos tome što naučna istraživanja o povezanosti određene vremenske anomalije sa klimatskim promjenama mogu da potraju mjesecima, vatrene stihije se poklapaju sa projekcijama klimatologa vezanim za zapadnu Kanadu: temperature rastu i sve je sušnije, a samim tim veća je opasnost od požara.
U toku dva dana u Kini oboreno preko 300 temperaturnih rekorda
Utorak, 30. maj, biće zapisan u istoriji klimatologije, navodi Herera – prema njegovim tvrdnjama, rekordno visoke temperature mjere se širom azijskog kontineta, od Malezije preko Kine i Japana do Mjanmara, što je oblast koja se proteže milionima kvadratnih kilometara.
„Ovo je jedan od najrasprostranjenijih toplotnih talasa koji je ikada pogodio istok Azije”, konstatuje ovaj meteorolog.
U toku samo dva dana, 29. i 30. maja, na preko 300 mjernih stanica u Kini zabilježene su nove rekordno visoke majske temperature, a na 20 mjernih stanica pali su rekordi za najvišu temperaturu u istoriji mjerenja.
U pojedinim djelovima zemlje živa u termometru premašila je četrdeseti podiok na Celzijusovoj skali.
I kineski brdski predjeli našli su se među onima koji su doživjeli najviše temperature otkako se vodi evidencija: u Džaotongu koji se nalazi na skoro 2 hiljade metara nadmorske visine izmjereno je 34,1 °C, u Džaođueu 34,2 °C i u Pugeu 38,9 °C.
Prema pisanju Maksimilijana Herere sredinom mjeseca, Tajland je tada ušao u devetu nedjelju brutalnog toplotnog talasa što znači da je i april bio veoma topao za ovu zemlju.
Pored Tajlanda, rekordne aprilske temperature i do 45 °C zabilježene su i u Indiji, Bangladešu i Laosu.
Rapidna studija atribucije utvrdila je da je azijski toplotni talas u aprilu zbog klimatskih promjena 30 puta vjerovatniji, kao i da su klimatske promjene doprinijele da u djelovima Azije bude najmanje 2 °C toplije.
Naposljetku, Zemlja se od industrijske revolucije zagrijala za 1,2 °C. Ali porast temperature nije ravnomjerno raspoređen i nedaće za čovječanstvo ne staju na tome, već su i vremenski ekstremi sve češći i snažniji.
Klimatske prilike koje su nekada bile izuzetak od pravila sada postaju naša svakodnevica i podsjetnik zašto je bitno da ubrzamo put ka neto nultim emisijama i održimo globalno zagrijavanje na 1,5 °C u skladu sa Pariskim sporazumom.
Izvor: Klima101
