Makron traži da se pravo na abortus unese u francuski Ustav

Izvor: Vijesti

Abortus je već legalan u Francuskoj i ne postoji ozbiljna prijetnja po njegovu zakonitost, ali je prošlogodišnja odluka Vrhovnog suda SAD da poništi ustavno pravo na abortus pokrenula napore da se ono zaštiti i prizna kao neopozivo pravo, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE)

Francuski predsjednik Emanuel Makron založio se da se pravo na abortus unese u Ustav, čime bi Francuska bila prva zemlja na svijetu koja bi na taj način zagarantovala to pravo kao neotuđivo.

Abortus je već legalan u Francuskoj i ne postoji ozbiljna prijetnja po njegovu zakonitost, ali je prošlogodišnja odluka Vrhovnog suda SAD da poništi ustavno pravo na abortus pokrenula napore da se ono zaštiti i prizna kao neopozivo pravo, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Makron je u srijedu, 8. marta, rekao da će unošenje prava na abortus u Ustav poslati signal solidarnosti ženama širom svijeta, prenosi Rojters.

Predsjednik Francuske je tu projmenu ustava najavio na Međunarodni dan žena na ceremoniji u čast francuske feministkinje i advokatice iz Tunisa, nepokolebljive braniteljke prava na abortus, Žizel Halimi, koja je umrla 2020. u 93. godini.

Makron je odajući počast pionirki u borbi za reproduktivna prava rekao da će amandman na Ustav u roku od nekoliko mjeseci biti podnijet parlamentu, ukazuje agencija Frans pres.

On je dodao da će to biti garancija da “ništa nikada neće moći da ograniči ili ukine to pravo jer će postati neopozivo”.

Francuska Nacionalna skupština u novembru 2022. već je glasala za ustavnu promjenu, ali bez odluke o vremenskom okviru, navodi AFP, ukazujući da je odluka američkog Vrhovnog suda u junu prošle godine o ukidanju ustavnog prava na abortus, povećala pritisak aktivista da Francuska učini obrnuto kao simbol posvećenosti pravima žena.

Advokatkinja Halimi je u značajnom slučaju 1972. dobila oslobađajuću presudu za maloljetnicu kojoj je suđeno zbog izvedenog abortusa pošto je zatrudnjela kada je bila silovana.

Abortus je dekriminalizovan u Francuskoj 1975., a kasnijim zakonima je obezbijeđeno da budu sigurni, anonimni i besplatni.

Međutim, udruženja koja podržavaju pravo na izbor kažu da se žene koje žele da abortiraju i dalje često suočavaju s predrasudama i zlobom.

Obećanjem Makrona da će pravo na abortus učiniti “neopozivim” Francuska bi bila prva zemlja na svijetu koja bi to pravo unijela u Ustav, piše Tajms.

Francuski parlament već raspravlja o prijedlogu zakona koji je osmišljen da spriječi da se u Francuskoj ospori pravo na abortus kao u SAD odlukom Vrhovnog suda da poništi presudu Rou protiv Vejda.

Prijedlog zakona da se pravo na abortus unese u Ustav ima široku podršku i odobrili su ga i Narodna skupština i Senat, ali bi ipak morao da bude iznijet na referendum bez podrške Makrona.

To se, ističe londonski list, sada vjerovatno neće desiti pošto predsjednik ima ovlašćenja da izbjegne referendum tako što će organizovati posebno zasijedanje oba doma parlamenta za izmjenu ustava kada su za usvajanje amandmana potrebni glasovi tri petine poslanika.

Feministkinje su pozdravile Makronovo obećanje, iako su se neke požalile na njegov izbor riječi u jeku debate u parlamentu o tačnim formulacijama ustavne promjene.

U verziji prijedloga zakona koju je usvojila Narodna skupština kaže se da zakon treba da “garantuje efektivnost i jednak pristup pravu na dobrovoljni prekid trudnoće”.

Senat, koji ima nešto konzervativniji sastav, to je malo razvodnio odobrivši verziju koja kaže da “zakon određuje uslove u kojima se ostvaruje sloboda žena da prekinu trudnoću”.

Dva doma će sada pokušati da se dogovore oko konačne verzije. Feministkinje su za tekst Narodne skupštine, ali, ukazuje Tajms, Makronovi komentari sugerišu da je on za verziju Senata.

Makronovo zalaganje da se pravo na abortus unese u Ustav, unijelo je urgentnost u taj proces i dalo mu lični karakter, ističe Njujork tajms.

Ipak, ukazuje list, momenat zamišljen kao trenutak svečanog jedinstva, u čast žene koju poštuju mnogi u Francuskoj, nije mogao da izbjegne oštru političku i društvenu konfrontaciju koja danas dijeli tu zemlju.

Halimi, koja je bila i socijalistička poslanica u francuskoj skupštini, bila je poznata po svojim bitkama na mnogim frontovima. Branila je članove Alžirskog nacionalnog oslobodilačkog fronta koji su se borili za nezavisnost od Francuske u osmogodišnjem ratu koji je završen 1960, posebno Alžirku Đamilu Bupaša koja je optužena za postavljanje bombe, a koju su potom mučili i silovali francuski vojnici.

Rad Halimi na odbrani na sudu Mari-Kler Ševalije, 16-godišnje učenice srednje škole optužene za ilegalni abortus nakon što ju je silovao drugi učenik, dovela je do oslobađajuće presude 1972. i taj slučaj je, kako ukazuje Njujork tajms, bio prekretnica na putu legalizacije abortusa.

Otkad je Halimi umrla 2020. Makron je obećavao da će joj odati počast. Odlaganje, ali i odluka da ne bude sahranjena u Panteonu, s drugim herojima nacije, uprkos nekoliko peticija i apela, podstakli su spekulacije da Makron ne želi da naljuti ekstremnu desnicu, koja je i dalje gnijevna na Halimi zbog njene uloge u Alžirskom ratu, piše Njujork tajms, ukazujući da je to u Francuskoj i dalje ekstremno osjetljiva tema.

U jeku grozničave atmosfere u Francuskoj koju potresaju velike demonstracije i štrajkovi zbog Makronovog prijedloga da se starosna granica za odlazak u penziju podigne sa 62 na 64 godine, predsjednik se suočio s oštrim kritikama članova porodice Halimi i njenih pristalica što je izabrao pogrešan politički trenutak za odavanje počasti ženi poznatoj po svojim progresivnim stavovima o društvenim pitanjima.