Manipulacija – odnos koji ruši vaše samopuzdanje

Aleksandar Jerotić iz NVO Pandora navodi da manipulacija služi za postizanje lične koristi u svakoj situaciji bez obzira da li takvo ponašanje šteti drugom ili ne. Takvo ponašanje je ništa drugo nego perfidna igra gdje ništa nije onako kako na prvi pogled izgleda, pa je na prvi pogled jako teško prepoznati emocionalne manipulatore koji usmjeravaju svoje ponašanje na način da vas natjeraju da uradite onako kako to oni žele, a da se pri tom vi osjećte korisno i dobro u vezi sa preduzetom radnjom.

Zapravo manipulacija označava upravljanje ali i zloupotrebu ljudskim ponašanjem, navikama, sklonostima koja može biti vješta obmana, podvaljivanje ali sve češće u današnje vrijeme i spinovanje, takođe, u zavisnosti od  motivacije, konteksta i društveni uticaj može predstavljati vid nepoštene manipulacije.

Ono što je bitno za shvatiti, ističe Jerotić, ne postoje benigne manipulacije jer manipulacija sama po sebi služi za postizanje lične koristi bez obzira da li je ona štetna ili ne.  

Ako bismo napravili profil manipulatora on bi sadržao većinom sljedeće elemete: prije svega osjetljivost i burne reakcije na kritiku, ali i agresivne reakcije pri ukazivanju na grešku ili propust. Manipulatori ne vole da drugi uspiju. Ako želite graditi karijeru i karijera je bitna na vašem životnom putu, ako se to poimanje manipulatoru ne sviđa oni će vam nabiti osjećaj krivice, a tome na čemu radite reći će da je bezveze i da tome ne posvećujete dovoljno pažnje.

Još jedna od karakteristika manipulatora je težnja da bude u centru pažnje, ukoliko to nije on će po svaku cijenu naglasiti da je njegova situacija teža. To su ljudi kojima je uvijek gore nego vama ako je vama loše i kojima je bolje nego vama ako je vama dobro.

Ipak kako su manipulatori sjajni glumci ne možemo obratiti pažnju na tehnike kojima se služe pri ostvarenju svojih ciljeva. Ipak tehnike kojima pribjegava su prije svega: laganje, ponižavanje, igra uloge žrtve, igra uloge sluge, okrivljivanje drugih, zavođenje, šarmiranje, laskanje, minimiziranje drugog, poricanje pri čemu se žrtva osjeća nelagodno da manipulatora optuži za nešto, diverzija – mijenjanje teme odnosno tehnika zaobilaženja, selektivno neobaziranje – glumljenje zaboravne osobe, racionalizacija odnosno tehnika davanja uvjerljivih opravdanja, ovome trebamo dodati još ucjene, prijetnje…

Parametri koji oslikavaju manipulatora su još: davanje lične izjave pri čemu se pretvara da je nečija tuđa izjava, na taj način manipulator izbjegava preuzimanje odgovornosti a krivicu svaljuje na drugog.

Manipulatori pribjegavaju još i pitanjima koja su maskirana u izjavu, jer u suštini manipulatori ne vole da postavljaju pitanja jer to bi za njih značilo gubljenje kontrole, pa umjesto direktnih postavljaju maskirana pitanja.

Konfrotirajuće izjave kao još jednu od tehnika, manipulator koristi da bi osobu stavio u odbrambeni položaj, pri čemu se osoba brani tako da nije svjesna da to i čini. Takozvana ,,bezizlazna pitanja“ kojima manipulator pribjegava su takva da izgleda da postoji izbor odgovora ali je odgovor u suštini unaprijed izabran od strane manipulatora.

Tretman tišine se sastoji u tome da manipulator prestane da priča u toku razgovora i čeka dok druga osoba ,,ne pukne“ pri čemu nad njom uspostavlja kontrolu. Manipulatori se konstantno poigravaju sa vašom krivicom i postižiu da se osjećate krivim za to što činite ili ne činite- kaže naš sagovornik.

Gaslajting ili sluđivanje – kada ova tehnika započne žrtva osjeća krivicu jer sumnja u osobu kojoj bi trebala da vjeruje, to je trenutak kada žrtva odbija da vjeruje svojoj intuiciji i oglušava se na upozoravajuće signale. Nerijetko manipulator nudi dokaze kojima potvrđuje da je on u pravu, žrtva tada ,,griješi“, pogrešno percipira, pogrešno zaključuje, loše pamti.

U ovoj fazi zlostavljač nudi objašnjenja, pravdanje, pa čak i laskanje, izjave ljubavi, naklonost čiji je jedini cilj da se žrtva zbuni i neutrališe i privremeno umiri, to ostavlja prostor da manipulator – zlostavljač izvrši svoju taktiku. To su situacije i kada zlostavljač može djelovati povrijeđeno, igraće na ,,kartu“ žrtve posebno ako mu se postave pitanja i objašnjenja. U dugotrajnom procesu gaslajting se može pretvoriti u psihičko zlostavljanje. Žrtvi se nameće da je nezahvalna, zla, perosjetljiva, da nema povjerenja, da je agresivna, glupa, luda, nesigurna a ako bijes eskalira može doči i do fizičkog nasilja sve sa ciljem da se zaštiti nasilnikova verzija realnosti.

Nastaviće se…