Napad na zaštitare napad je na državu
Izvor: Gradski portal
Nedavni napad na nadzorna lica i službu zaštite na Skadarskom jezeru napad je na cijelo društvo, odnosno na državu, kazao je šef Službe zaštite u NP “Skadarsko jezero” Vuk Saičić, u emisiji “Referat” Gradske RTV, autora Marka Vešovića.
Govoreći o nedavnom incidentu, kada su fizički napadnuti prilikom obavljanja službene dužnosti u sprječavanju krivolova, Saičić je istakao da se to ne dešava prvi put, te da kao služba nijesu adekvatno opremljeni.
“Mi nemamo sredstva prinude koja su nam prijeko potrebna, već goloruki idemo na ljude koji krše zakon, a koji u rukama drže osti ili sondu na struju (alat za izlov ribe). Da bi u tom slučaju sproveli službenu radnju moramo biti jako odlučni i hrabri. Stoga smo pokrenuli proceduru da nam se sredstva prinude što prije obezbijede”, objašnjava Saičić.
Saićić naglašava da su uslovi u kojima rade jako teški, posao veoma rizičan, te da nedostaju kadrovi, plovila ali i kamere.
“U Službi zaštite su zapošljeni uglavnom starije starosne dobi zato što nema beneficiranog radnog staža. U prethodnih godinu dana primljeno je nekoliko mladih ljudi i bilo bi jako dobro ukoliko bismo dobili beneficirani radni staž, koji svakako zaslužujemo, jer bi onda moglo da dođe do neophodne smjene generacija”, ocjenjuje Saičić.
Smatra da bi mladi ljudi, entuzijazam i adekvatna oprema mogli da promijene stvari i naglašava da je krivolov na Skadarskom jezeru nemoguće iskorijeniti ali ga je, kako zaključuje, moguće svesti na minimum.Vujisić: Eko kriminal nije posmatran ozbiljno, nelegalno eksploatisani šljunak završavao i u mnogim državnim projektima
Novinar i građanski aktivista Vuk Vujisić poručuje je da je najvažnije da je država krenula da se bori.
“Prije nekoliko godina država uopšte nije ni pokušavala ništa. Negdje se i prećutno odobravao krivolov, kupovao se socijalni mir, odobravala se nelegalna eksploatacija šljunka, šuma… Prosto se nije ni govorilo o slučajevima eko kriminala u ovoj mjeri. Sada kada se kreće, vi treba da od nekih službi koje nijesu radile svoj posao, niti su ga mogle raditi u takvim uslovima, da krenete u tu borbu. Klasičan primjer su Nacionalni parkovi, gdje imamo mladog čovjeka na čelu Službe zaštite. On je zatekao tamo ljude koji su možda i željeli da rade, ali nijesu mogli. Možda su bili korumpirani, pa su sarađivali sa krivolovcima. Neophodna je reforma službe i da postepeno ljudima omogućite da to rade na častan način, ali i da su zaštićeni. Prva stvar su sredstva prinude, gdje se vjerovatno misli na biber sprejeve, lisice, odnosno sredstva koja će omogućiti da zadržite lice do dolaska policije”, kazao je Vujisić.
Suština je, kako navodi, da se svim ljudima koji žele da rade svoj posao da adekvatna zarada, nagrada u slučaju da ostvare dobre rezultate, kao i da svaki službenik dobije “akcionu kameru”.
Vujisić smatra da bi država trebalo da razmišlja i o formiranju nove službe, koja bi imala ingerencije i specifično namijenjena da se bori protiv ovakvih slučajeva.
Ističe da na eko kriminal mnogi nijesu gledali ozbiljno.
“Krađe šljunka i šuma su Crnoj Gori odnijele stotine miliona eura. Neko je konstantno pljačkao državu i prirodne resurse posmatrao kao bankomat gdje može vrlo lako da izvuče novac. Niko nije plaćao koncensije, nego su jednostavno pokrivali samo svoje troškove i prodavali šljunak svima nama. Čak je on završavao i u mnogim državnim projektima”, istakao je Vujisić.
Dragićević: Suludo je očekivati da osamdest zaštitara bude odgovorno za osam odsto teritorije
Nacionalni parkovi čine osam odsto naše teritorije. Suludo je očekivati da za sve njih bude odgovorno svega osamdeset zaštitara, smatra ekološki aktivista Aleksandar Dragićević.
To, kako ističe, podrazumijeva zaštitu od svih nelegalnih aktivnosti.
“Tu govorimo i o šljunku, ilegalnoj gradnji, krivolovu, prekograničnom švercu i brojnim drugim nelegalnim aktivnostima. Plovna jedinica pomaže koliko može, a mi smo kao volonteri imali par uspješnih akcija sa njima, ali to ni izdaleka nije dovoljno. Nedavno smo mogli vidjeti da nedostaje između 1500-1700 pripadnika službe policije, što znači da imamo sistemski problem koji je nemoguće riješti preko noći”, naglašava Dragićević.
Jako je, kako kaže, važno razumjeti odakle taj problem dolazi.
“Krajem osamdesetih godina krivolov je bio incidentan, ali devedestih kad je počeo rat, imamo podatak da je za samo jednu zimu ubijeno petnaest tona mlađi ukljeve, koja se ni do danas nije povratila. Nakon toga, nešto što je bio incident postalo je pravilo i krivolov je postao normalnost na Skadarskom jezeru, kao što je eksploatacija šljunka na obali Morače i Cijevne postala normalnost, i kao što je to postala krađa šume na sjeveru Crne Gore”, objašnjava Dragićević.
Ističe da je policija, koja, kako kaže, ima veće nadležnosti od zaštitara, tek od nedavno počela da sankcioniše prestupnike i da su institucije pokazale želju da se izbore sa eko kriminalom.
