Nije život fotošop

Objavljeno: 31.07.2021, 11:10h na portalu PCNEN

Mladi se svuda u svijetu bore sa nerealnim standardima ljepote, koji vrlo lako mogu dovesti do otuđenosti i nezadovoljstva, ali i do ozbiljnih psihičkih poremećaja.

,,Kada sam imala 16 godina, na jednoj fotografiji sam poželjela da učinim da mi ruka izgleda tanje, te sam se pomučila u nekoj od aplikacija na telefonu da je stanjim tako da izgleda ’normalnije’, kaže za PCNEN Milica Pavlović, omladinska aktivistkinja.

Kada je postavila fotografiju i nadala se da to niko neće primjetiti, shvatila je ,,da nikoga apsolutno ne zanima” koliko je njena “ruka debela ili mršava“ i pitala se za koga je to uradila. Nakon toga je uklonila fotografiju.

Norveški zakonodavci su nedavno odlučili da se suprotstave nerealnim standardima ljepote koji se propagiraju na društvenim mrežama. Usvojeni zakon obavezuje influensere i one koji reklamiraju proizvode da jasno naznače koje su fotografije izmijenjene i na koji način u odnosu na original, i to standardizovanom oznakom koju je dizajniralo Ministarstvo za djecu i porodična pitanja.

Milica Pavlović

Kada je čula za ovaj zakon, Milica je bila više nego oduševljena time koliko su neka društva napredna u odnosu ,,ne samo na naše, već i američko i kinesko“. Bilo bi joj drago kada bi ova praksa bila usvojena kod nas, jer vjeruje ,,da bi nas takav zakon ohrabrio da vrednujemo sve naše ’mane’ i ističemo sve svoje atribute kao unikatne“.

Nada Vojinović, fotografkinja, pita se ,,šta je moralo dovesti do toga da se čak zakonom mora regulisati fotošop“?

,,Kreirali smo more fotošopiranih portreta koji se izuzetno kose sa realnom slikom, te smo zaboravili na prave životne vrijednosti – prirodne vrijednosti kojih ne bi trebali da se stidimo“, kaže Vojinović za PCNEN.

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, za PCNEN su rekli da pomno prate aktivnosti EU vezano za sadržaj na društvenim mrežama, kao i njegovu regulaciju, te da su upoznati sa novim zakonom u Norveškoj.

,,Kroz izradu i usvajanje Medijske strategije, ali i inoviranje medijskog zakonodavstva, što se očekuje do kraja ove godine, vjerujemo da ćemo postaviti temelje za borbu protiv lažnih vijesti i drugog medijskog sadržaja u najširem smislu“, poručili su iz Ministarstva.

Kratkoročno zadovoljstvo koje može povesti i u depresiju

Isidora Pavlović, psihološkinja, upozorava da sadržaji koji oslikavaju ,,savršen život“ na društvenim mrežama najviše pogađaju mlade ljude i djecu, kao najzastupljenije korisnike, a da su upravo oni i ,,posebno osjetljivi jer su tek u fazi odrastanja i čije vrijednosti i predstave o životu tek treba da se izdiferenciraju“.

Isidora Pavlović

,,Nesklad između nametnutih standarda i realnosti može značajno uticati na samopouzdanje mladih. Javlja se osećaj prosječnosti, neadekvatnosti, nesavršenosti, gledano kroz prizmu takvog života“, kaže Pavlović za PCNEN.

Ona dodaje i da konstantna izloženost takvom sadržaju dovodi do manjka samopouzdanja, ali i uvjerenja da je to autentičan život koji treba dostići i živjeti. Posljedice ovako nametnutih standarda značajno utiču na socijalni identitet pojedinca, stavljajući u prvi plan iskrivljenu sliku realnosti, neodrživu na duže staze po svim osnovama.

Pavlović kaže da njeni vršnjaci često koriste fotošop i razne filtere sa Instagram-a i Snapchat-a.

,,Sjetim se, nerijetko, primjera djevojaka koje sam upoznala u srednjoj školi koje su imale potrebu da na fotografijama promijene svoje lice do te mjere da sam morala da, kada bih im vidjela fotografiju, zastanem i provjerim da li su i dalje to te osobe, jer bi počinjale da liče na bratz lutke“, kaže Milica.

Ona smatra da je korijen takvog izbora u mlađim danima ,,zbog užasnih komentara kako na društvenim mrežama, tako i u osnovnoj i srednjoj školi“, ali i zbog pozitivnih komentara na račun izgleda osobe koja fotošopom ili filterima promijeni svoj izgled.

Milica kaže da se i ona zapita kada naiđe na neko ,,zaista izuzetno lijepo lice“ kako je moguće da neko tako ,,divno izgleda, a da se ne potrudi“.

Nada Vojinović kaže da je problematično to što smo ,,kreirali dva svijeta – onaj realan koji se dešava oko nas, koji možda ne živimo dovoljno, i ovaj virtuelni koji nas okupira i stresira i kome pružamo enormnu paznju“. Postavljeni standardi nisu realni niti dostižni zbog čega raste nezadovoljstvo, depresija, samokritika ili omalovažavanje drugih.

Isidora Pavlović pojašnjava da ekspanzijom aplikacija kojima je moguće u potpunosti prilagoditi crte lica i tijela onom željenom dolazi samo do kratkoročnog osjećaja zadovoljstva, jer ,,pojedinac shvata da se realnost i virutelna verzija njega ne poklapaju“.

,,Nerijetko dolazi i do osjećaja krivice zbog neautentičnog predstavljanja sebe na društvenim mrežama, depresivnosti koja može varirati od blažih pa sve do težih simptoma“, kaže Isidora. Može doći i do poremećaja ishrane zbog restriktivnih dijeta, režima ishrane, preparata za mršavljenje, sve u ,,pohodu na savršen izgled“.

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija su naglasili u komentaru za PCNEN da bi regulacija ove sfere pozitivno uticala na razvoj prvenstveno mladih ljudi, i nadaju se da će kroz proces izrade Medijske strategije i inovacija u medijskom zakonodavstvu doći do boljih rješenja kada se radi o sadržaju na društvenim mrežama, iako one kod nas trenutno nisu prepoznate kao mediji.

Ilma Karađuzović, pisateljica koja ima skoro 15.000 pratilaca na Instagram-u, kaže da je  lišena očekivanja da njene fotografije na ovoj mreži budu savršene i uređene fotošopom zbog tekstova koje piše ispod njih.

Ilma poručuje mladima da prilikom ’skrolovanja’ trebaju ,,uključiti zdrav razum“, iako čak i ona nekad potpadne pod uticaj ’savršenih’ života“.

Ilma Karađuzović

,,Onda se dozovem pameti i kažem – u redu, i ti si juče izbacila fotografiju na kojoj si na plaži sa drugaricama, a danas ležiš pored bebe koja je do maloprije urlala“, kaže Karađuzović.

Kampanje, obuke i ,,zdrav razum“ na putu do prihvatanja sebe

Milica Pavlović je zabrinuta zbog toga što su filteri i fotošop postali dio svakodnevnog funkcionisanja omladine ,,što je jedna crvena zastavica, koju ne bismo smjeli da ignorišemo“.

Kada je riječ o tome kako pomoći mladima da se bolje osjećaju u svojoj koži i odupru se trendu ispravljanja svih ’nedostataka’, Milica problematizuje razne forme obuke zbog njihove nedovoljne dostupnosti i toga što uglavnom okupljaju istu grupaciju mladih ljudi.

,,Ono što je zapravo izuzetno lako jeste upasti na teren fotošopa, a to su društvene mreže, sa kontra-napadom, u vidu videa, slika, carousel postova, koji pričaju o ovoj temi“, kaže Milica i podsjeća na već postojeće postove koji su naslovljeni ’Dokaz da je ono što vidimo na društvenim mrežama lažno’, i predstavljaju kampanju ohrabrivanja  ljudi da istaknu svoje nedostatke.

Nada Vojinović je prošle godine pokrenula kampanju ,,Normalizujmo normalna tijela“, kojom je željela podstaći ideju da ,,slavimo sopstvenu jedinstvenost više nego da je se stidimo“. Kampanja je zaokružena izložbom fotografija ljudi – onakvih kakvi jesU, uz njihove priče o osjećaju u sopstvenom tijelu i kako su prihvatili svoja prirodna tijela i njihove jedinstvene karakteristike.

Nada Vojinović

,,Na kraju krajeva, svako će birati kako želi da izgleda kada shvati šta mu najviše prija. I svi se moramo susresti sa sopstvenim odrazom u ogledalu, a tada je najbitnije da li smo srećni kada se vidimo takvi kakvi jesmo“, poručuje Vojinović.

Ona dodaje i da je “stereotip ‘savršenog izgleda’ postao toliko normalan da je zasjenio nešto što je iskreno i prirodno. Ta ideja se idealizovala i glorifikovala kao jedina prihvatljiva solucija, te su ostala tijela, prirodna tijela zapravo, ostala u sjenci i bila predstavljena kao nezadovoljavajuća.“

Isidora Pavlović kaže da je kao pomoć mladim ljudima da prihvate sebe u moru ’savršenstva’ ,,od značaja istupanje uticajnih ličnosti u pravcu normalizacije nesavršenosti kroz razne kampanje koje se zalažu za prihvatanje različitosti, a ne uniformisanje koncepta ljepote.“

,,O realnijim promjenama možemo govoriti kada se zapravo najznačajniji faktori, rukovodioci društvenih mreža aktivno uključe u ovu borbu, jer su oni glavna platforma na kojoj se takav sadržaj plasira“, kaže Pavlović.

Ona smatra da je dobro rješenje paralelno objavljivanje fotošopiranih i neobrađenih fotografija koje su praćene motivacionim tekstovima o prihvatanju svog tijela, i da to može pomoći mladim ljudima da postave pred sebe realna očekivanja.

,,Pored ovakvih globalnih uticaja, koji su od nepobitnog značaja, važna stavka je svakako edukacija od ranog perioda kao i kontinuirani rad kako sa mladima, tako i sa roditeljima“, kaže Pavlović. Ona dodaje da bi se u to trebale uključiti i škole, ali i zasebni edukativni programi, sve na putu do jednog cilja – bezuslovnog prihvatanja sebe.

Jovana DAMJANOVIĆ