NOVI IZVJEŠTAJ POKAZAO: Svijet je prošle godine izgradio rekordne kapacitete novih vjetroelektrana
Premda je prošla godina bila najbolja godina za vjetar do sada, godišnji razvoj vjetroelektrana treba da bude oko tri puta brži.
Razvoj energije vjetra u svijetu prošle godine oborio je rekord: industrija je kapacitete proširila novim vjetroelektranama ukupne snage 117 GW, pokazuje novi, sveobuhvatni izvještaj Globalnog savjeta za energiju vjetra (Global Wind Energy Council).
Tako je 2023. zapravo bila najbolja godina za vjetar do sada i po prvi put kumulativna snaga vjetroparkova premašila je brojku od 1 TW.
Prošlogodišnji kapaciteti novih instalacija bili su za 50% veći u odnosu na godinu ranije. Proširenjem dominiraju vjetroelektrane na kopnu čiji su kapaciteti uvećani za 106 GW. A pored toga, izgrađeno je i 10,8 GW vjetroparkova na moru.
Kako navode autori, ovo najavljuje novu eru ubrzanog napretka vjetra koju podstiče povećana politička ambicija, a koja je otjelotvorena u istorijskom planu sa Klimatskog samita u Dubaiju o utrostručenju obnovljivih izvora do 2030. godine.
Bez obzira na to, sudeći prema proračunima eksperata, energetska tranzicija i dalje se odvija previše sporo.
Na temelju aktuelnih politika, u izvještaju se navode i projekcije za naredne godine: do 2028, Globalni savet za energiju vjetra očekuje razvoj 158 GW novih vjetroelektrana godišnje.
Međutim, to je i dalje dvostruko manje nego što je potrebno da bi se ispunio globalni klimatski pakt koji je sklopljen prošle godine u Dubaiju.
Svake godine do kraja decenije, industrija treba da razvija 320 GW vjetroparkova, zahvaljujući čemu bi njihovi kapaciteti do 2030. porasli sa oko jednog na tri teravata.
„Trebalo nam je preko četrdeset godina da dostignemo brojku od jednog teravata instalisane energije vjetra širom svijeta”, poručio je izvršni direktor Globalnog savjeta za energiju vjetra, Ben Bekvel. „Sada imamo samo sedam godina da instališemo naredna dva teravata.”
Razvoj vjetra predvodi Kina, praćena Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilom, Nemačkom i Indijom. Izgradivši 75 GW vetroelektrana u 2023, Kina je postavila novi lični rekord i ostvarila udio od čak 65% u globalnim instalacijama vjetra.
Iako je i Srbija jedna od potpisnica dogovora iz Dubaija, mi smo u proizvodnji struje i dalje uveliko zavisni od uglja. Pomoću najprljavijeg fosilnog goriva dobijamo oko 60% struje, a ostatak pokrivaju prije svega hidroelektrane (32%). Udeo vetroparkova i solarnih elektrana je kod nas i dalje veoma skroman.
Ali domaći energetski pejzaž bi u narednim godinama mogao ozbiljno da se promijeni. U novoj verziji Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (INEKP) prvi put su se našle i projekcije o našem potencijalnom napuštanju uglja do 2050.
