ODLAZI U PROŠLOST: Buduće generacije neće znati šta je čokolada?

Možete li da zamislite dan bez kafe, kakaoa ili čaja? Možete li da zamislite proslavu bez nazdravljanja čašom omiljenog pića ili odlazak u goste bez čokolade u rukama? Teško. E pa, ukoliko ne promijenimo neke svakodnevne navike, moraćemo u roku od nekoliko godina da se naviknemo na to!

Zvuči nevjerovatno, ali svjetska istraživanja pokazuju da bismo mogli da ostanemo bez kafe, čokolade, pa čak i bez piva, ribe, krompira i bez još mnogo drugih proizvoda u narednih 50 godina. I neće biti novih koji će ih zamijeniti, jer neće imati gdje da se gaje.

Priroda nam daje signale da bi biljke i životinje koje su osnova ovih naših zadovoljstava mogle da nestanu sa lica zemlje, i to zbog uticaja klimatskih promjena, koje moramo da razumijemo da bismo mogli nekako da ih zaustavimo.

,,Zbog suvog vremena izazvanog El Ninjom Gana i Obala Slonovače, koje proizvode oko 60% kakakoa, imaju veliki pad proizvodnje kakaoa. Godinama se upozorava na uticaj klimatskih promjena na tržište kafe i čokolade i da će brzo nestašica. A sada smo došli do tog trenutka. Zbog visoke cijene sirovog kakaoa, prerađivači zatvaraju pogone i ne izvoze koncentrate, prošle godine zbog klimatskih promjena i bolesti koje uništavaju plantaže proizvedeno je skoro 400.000 tona kakaoa manje od potražnje. Planirano je da se to nadoknadi ove godine, međutim projekcije su da će i ove godine prinos biti manji za 10% nego prošle.

Samo danas cijena kakaoa porasla je za 10%. U prethodnoj nedjelji 27%, a u prethodnom mjesecu 45%. U odnosu na prošlu godinu to je 202%! Danas je tona kakaoa na američkoj berzi preko 8.100 dolara.

Magazin „Miror“ objavio je studiju koja pokazuje da bi čokolada, mlijeko, avokado i morski plodovi, uključujući i ribu, mogli da nestanu za manje od 100 godina:

„Zbog ovog saznanja trebalo bi da postanemo mnogo svjesniji zdravlja i pomjerimo fokus na održivost i etiku. Zbog klimatskih promjena već vidimo dramatičan pad broja stabala kakaoa, tako da je vrlo moguće da će čokolada prirodno nestati iz naše ishrane. Istraživanja pokazuju da je 60 odsto od 124 poznate vrste kafe na ivici izumiranja. Za 40 godina Ganu i Obalu Slonovače, koje pokrivaju dvije trećine izvoza kafe u svijetu, očekuje porast prosječne temperature za dva stepena. Usljed globalnog zagrijavanja zemljište pogodno za uzgajanje kafe će se do 2050. vjerovatno prepoloviti. Očekuje se da će divlje vrste kafe potpuno izumrijeti do 2080“, piše „Miror“.

Kada je u pitanju riba, i nje je sve manje, a istraživanje BBC-a kaže da je ulov u cijelom svijetu opao za pet odsto. U nekim morima u kojima je primetna promjena temperature ulov je opao za trećinu!

Krompir bez kojeg gotovo nijedna kuća ne može da zamisli obrok takođe je u problemu, jer bi zbog suša mogao gotovo da nestane. Samo jedno vrelo ljeto 2018. godine u Velikoj Britaniji je uticalo na to da se rod krompira smanji za četvrtinu, dok je svaki plod manji tri centimetra, prenijeli su britanski mediji.

Isti problem muči i proizvođače piva od Češke do Amerike. Suočavaju se sa dvostrukim problemom – s manjkom vode i neuspjelim usijevima usljed suše.

Možda će neko reći da se bez svega navedenog može, ali prvo razmislite: iza dramatičnih promjena u globalnom lancu hrane nalaze se stotine hiljada ljudi koji će izgubiti sredstva neophodna za opstanak, a onda dolazi i do: globalnog rasta cijena zbog neuspješnih žetvi, više gladnih, humanitarnih kriza, političke nestabilnosti. Dakle, nije samo šoljica jutarnje kafe.

Zbog svega toga važnost borbe protiv klimatskih promjena su prepoznali i predstavnici 196 zemalja članica Ujedinjenih nacija, koji su 2016. godine potpisali Pariski sporazum o klimatskim promjenama. Oni su zacrtali cilj da, kad već ne možemo da zaustavimo, bar održavamo rast globalne prosječne temperature na jedan i po stepen godišnje.

– Saobraćaj je jedan od glavnih zagađivača, koji ne samo da zagađuje vazduh već stvara efekat staklene bašte i čini atmosferu sve toplijom. Kako bi se ovaj efekat zaustavio, važno je da se smanji upotreba motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Osim toga što je važno da svako od nas što prije razmisli o električnim vozilima, još je važnije da brojni prevoznici sirovina i gotove hrane elektrifikuju transport – piše portal za zelenu energiju Stejt of grin. Električni automobili mogu nam spasti vazduh.

Elektrifikacija transporta je prioritet i za privatna vozila, pa zato zemlje EU od 2035. godine uvode zabranu prodaje automobila na unutrašnje sagorijevanje.

– Da bi električni automobili zaista preuzeli primat na putevima, neophodno je da se obezbijede sirovine za baterije koje pokreću EV. Lista kritičnih sirovina sadrži materijale koji su neophodni za energetsku tranziciju, za kojima je potražnja mnogo veća nego što ih trenutno ima. Širom Evrope se istražuju ležišta litijuma, uz insistiranje na modernoj, odgovornoj eksploataciji koja će osigurati najviše ekološke standarde – piše portal „SP global“, i dodaje da je neophodno da do 2035. godine smanjimo emisiju zagađenja za 100 odsto ako mislimo da spasimo planetu!

Kako su dodali, da bi se smanjilo zagađenje i sačuvala životna sredina, neophodne su baterije u kojima će se proizvedena energija čuvati, za šta je opet neophodan litijum bez koga je nemoguće napraviti litijum-jonsku bateriju.