Otkazuje se sve više projekata termoelektrana na ugalj, ali ne i u Kini

I u razvijenim i u zemljama u razvoju je 2022. smanjen aktivni i planirani kapacitet termoelektrana na ugalj, usled zatvaranja postrojenja i obustavljanja projekata, ali Kina ide u suprotnom smeru, objavio je Global Energy Monitor.

Prošle godine je ugašeno 26 gigavata kapaciteta za proizvodnju struje iz uglja, a najavljeni su rokovi za još 25 gigavata zaključno sa 2030. godinom. Ukupna planirana snaga u zemljama u razvoju, ne računajući Kinu, smanjena je za 23 gigavata. Za to vreme je kapacitet projekata u Kini narastao za 126 gigavata, što je višestruko više nego što je otkazano u ostatku svijeta, navodi Global Energy Monitor u svom devetom godišnjem pregledu. Ova zemlja ima udio od 68,2 odsto kapaciteta u aktivnom razvoju ili 367 gigavata.

Tempo gašenja mora da se ubrza četiri i po puta, uz otkazivanje bilo kakve izgradnje, da bi najkasnije 2040. prestala upotreba uglja, što je neophodno za ispunjavanje ciljeva iz Pariskog sporazuma, stoji u izvještaju. Da bi svijet ostao na toj putanji, sve postojeće elektrane na to fosilno gorivo u najbogatijim zemljama moraju da se zatvore prije kraja 2030, izračunala je ova organizacija.

Ukupni kapacitet na ugalj je 2022. uvećan za jedan odsto

Konkretno, u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) mora da se do kraja decenije sa mreže skida 60 gigavata godišnje, a van nje 91 gigavat u periodu zaključno sa 2040. godinom. Kada se uračunaju elektrane na ugalj u izgradnji i aktuelni projekti, ukupno 537 gigavata, moraće da se zatvara još dosta više, napominju autori. Nivo je na kraju 2021. iznosio 479 gigavata, posle višegodišnjeg opadanja.

Na globalnom planu, u neto brojkama, aktivni kapacitet je 2022. porastao za 19,5 gigavata ili jedan odsto. U Kini su puštene u rad elektrane na ugalj zbirne snage 45,5 gigavata ili 59 odsto, a samo je 14 zemalja izgradilo takva postrojenja. Van Kine, kapacitet je nastavio da se smanjuje, mada sporije nego prethodnih godina.

U izgradnji ili u pripremi je ukupno 537 gigavata kapaciteta na ugalj

Ukupni kapacitet u razvoju, u koji ulaze i priprema dokumentacije i izgradnja, relativno je stabilan od 2019, nakon znatnog pada s rekordnog nivoa iz 2014. godine.

EU samo neznatno povećala proizvodnju struje iz uglja

Evropska unija je 2021. skinula sa mreže rekordnih 14,6 gigavata kapaciteta za proizvodnju električne energije iz uglja, ali onda su gasna kriza i napad Rusije na Ukrajinu usporili taj trend, pa je prošle godine ugašeno samo 2,2 gigavata. S druge strane, uprkos najavama naglog povratka uglju i vraćanja nekih postrojenja iz rezerve u redovan rad, učinak je 2022. u EU porastao samo jedan odsto.

Najviše su ugasile Sjedinjene Države – 13,5 gigavata.

„Ohrabruje napredak pokazan gašenjem elektrana na ugalj u bogatim zemljama i otkazivanjem projekata za nove elektrane na ugalj u zemljama u razvoju, i to uprkos nedostatku gasa koji je 2022. uzdrmao globalna tržišta energenata. Van Kine, dominantna reakcija na energetsku krizu bilo je investiranje u čistu energiju. Međutim, taj napredak hitno mora da se ubrza. Kina je krenula u suprotnom smjeru“, izjavio je Lauri Milivirta, glavni analitičar iz nezavisnog instituta CREA za istraživanje energetike i zagađenosti vazduha.

Turska je treća u svetu po projektima na ugalj u razvoju, ali većina gubi perspektivu

Što se tiče regiona kojeg pokriva Balkan Green Energy News, Turska je treća u svijetu po planiranim kapacitetima elektrana na ugalj koji su u razradi, a ispred nje su Kina i Indija. Na kraju 2022. je ukupno 10,6 gigavata bilo najavljeno ili sa dobijenim dozvolama ili podnesenim zahtjevima za njih, od čega je izgradnja počela za samo 145 megavata. Međutim, svi ti projekti su imali poteškoća u nalaženju izvora finansiranja, dok su se i postojeći i planirani blokovi suočavali s nizom pravnih prepreka, podsjećaju autori.

U rad je od elektrana na ugalj prošle godine pušten jedino Emba Hunutlu (1,4 gigavata), i to bi mogao biti jedan od poslednjih takvih projekata koje finansira Kina. Sudbina još preko deset poduhvata ove vrste je neizvjesna, ističu u organizaciji.

Zbog najave EU da će uvesti prekogranični sistem za oporezivanje ugljen-dioksida, malo je vjerovatno da će na Zapadnom Balkanu više biti novih blokova na ugalj

Ministarstvo energetike i prirodnih resursa je nagovestilo zaokret ka održivijim izvorima energije. Po nedavno objavljenoj Nacionalnoj energetskoj strategiji do 2035, u tom periodu je planirano da se na mrežu poveže više od 65 gigavata iz vjetroelektrana i fotonaponskih sistema, a samo 3,2 gigavata iz uglja. Porast kapaciteta iz uglja je znatno usporio i do kraja 2022. dostigao 20,1 gigavat. Prošle godine je ugašen jedan blok od 360 megavata.

Od ostatka Jugoistočne Evrope treba pomenuti da je Grčka izgradila svoju vjerovatno poslednju elektranu na ugalj, Ptolemaida 5, i ugasila jedan blok od 300 megavata.

Srbija završava izgradnju pogona Kostolac B3. Podaci iz izvještaja pokazuju da je u zemlji preostalo 1,35 gigavata kapaciteta u razvoju. Ipak, kao i u ostalim zemljama Evrope, uključujući Tursku, predstojeće uvođenje Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) Evropske unije i nacionalni planovi za naplaćivanje emisija ugljenika vjerovatno će dokusuriti planove za primjenu ove tehnologije.

U tabeli stoji da je 2022. Bosna i Hercegovina otkazala projekte zbirne snage 1,15 gigavata. U pripremi je još 1,35 gigavata, isto kao u Srbiji.