Planeta je 22. jula doživjela najtopliji dan u istoriji mjerenja

Tog dana, globalna prosječna temperatura dostigla je novi rekord od 17,15 °C. I mada ova brojka sama po sebi ne djeluje visoko, moramo imati u vidu da oslikava prosjek temperatura na Zemlji koje obuhvataju i tipično hladnije prostore poput polova

Planeta je u ponedjeljak, 22. jula, doživjela najtopliji dan u istoriji mjerenja temperature, pokazuju podaci Službe za klimatske promjene Kopernikus. Tog dana, globalna prosječna temperatura dostigla je novi rekord od 17,16 °C.

Naime, izmjerenih rekordnih 17,16 °C odnosi se na prosjek temperatura širom svijeta i uključuje i oblasti na južnoj Zemljinoj polulopti u kojima je trenutno zima.

Najskoriji najtopliji dan na globalnom nivou desio se samo dan ranije, u nedjelju, 21. jula. Tada je izmjereno 17,09 °C.

U utorak, 23. jula, temperatura je blago pala u odnosu na dan prije, na 17,15 °C, i to je drugi najtopliji dan do sada.

To znači da smo u osvit ove nedjelje, jedan za drugim, doživjeli dva najtoplija dana ikada zabilježena na planeti. Prethodio im je takođe globalno najtopliji dan, 21. jul, koji je tu titulu uspio da zadrži svega jedan dan.

Prethodni rekord desio se prošle godine kada je 6. jula globalna prosječna dnevna temperatura iznosila 17,08 °C.

Prije jula 2023. godine, najviša globalna temperatura izmjerena je 13. avgusta 2016. godine kada je bilo 16,8 °C. Ako posmatramo temperature u proteklih pedeset godina, deset najtoplijih dana evidentirano je samo u posljednjih devet godina, tačnije od 2015. godine.

Povodom novog maksimuma, oglasio se i direktor Kopernikusa Karlo Buontempo.

„Sada imamo novi rekord”, rekao je on. „Događaj i dalje traje i moguće je da će se datum vrhunca promijeniti, ali naši podaci pokazuju da će u narednih nekoliko dana temperature biti malo niže.”

Proteklog mjeseca, svet je doživio čak trinaesti najtopliji mjesec u istoriji mjerenja. Neslavni niz počeo je još u junu 2023.

„Ono što je zapanjujuće je to kolika je razlika između temperature u posljednjih trinaest mjeseci i prethodnih temperaturnih rekorda”, dodao je Buentempo. „Sada smo zaista na neistraženoj teritoriji i kako klima nastavlja da se zagrijava, sigurno ćemo vidjeti da se novi rekordi obaraju u narednim mjesecima i godinama.”

Kako piše Washington Post, bez klimatskih promjena izazvanih ljudskim faktorom, rekordi ne bi padali tako često, a novi hladni rekordi bili bi jednako postavljani kao i vrući. Na toplijoj Zemlji, javljaju se efekti za koje su naučnici dugo predviđali da će biti posljedica klimatskih promjena, kao što je topljenje glečera, ubrzano podizanje nivoa mora i duži i intezivniji toplotni talasi.

Sagorijevanjem fosilnih goriva dolazi do efekta staklene bašte koji dovodi do disbalansa u klimatskom sistemu, što takođe dovodi do globalnog zagrijavanja, odnosno do  porasta prosječne temperature Zemlje.

Ali to ne znači da ovom procesu treba da se prepustimo i da ga posmatramo skrštenih ruku… 

Još u Parizu, 2015. godine, međunarodna zajednica dogovorila se da će se globalno zagrijavanje zauzdati na znatno ispod 2 °C, a idealno na 1,5 °C. A kako bi se ovi planovi zaista i obistinili, neophodna je ambicioznija i hitnija klimatska akcija.

U suprotnom, skorašnji rekordi mogli bi da budu samo najava znatno vrelije budućnosti na našoj planeti.