Poziv Vladi Crne Gore da obustavi aktivnosti na LNG terminalu i gasnoj termoelektrani u Baru

Pexels

Grupa građana, NVO i stručnjaka reagovalo je na pokušaje Vlade Crne Gore da zaobiđe važeći Prostorni plan i nastavi sa projektima LNG terminala i gasne termoelektrane u Baru.

Reagovanje je u samo jednom danu potpisalo preko 40 nevladinih organizacija, kao i više od 230 stručnjaka, publicista i građana Bara i drugih gradova Crne Gore

U saopštenju se pozivaju na zakonitost, javni interes i sigurnost građana, te zahtijevaju obustavu svih aktivnosti vezanih za ove projekte.

Reagovanje prenosimo u cjelosti.

Reagovanje u vezi daljih protivpravnih aktivnosti u vezi LNG terminala i gasne elektrane u Baru

Nakon prošlogodišnje ozbiljne i široko argumentovane javne rasprave za Nacrt Prostornog Plana Crne Gore i održane sjednice otvorenog parlamenta u Baru, uz učešća više od 40 NVO, aktivista, intelektualaca i stručnjaka, kao i velikog broja građana, izražen je jedinstven stav, uključujući i zvaničan stav Skupštine opštine Bar i lokalne uprave – protiv izgradnje LNG terminala u Luci Bar i gasne termoelektrane na uvozni fosilni gas.

U Izvještaju o javnoj raspravi, stručni tim planera, sastavljen od 30 doktora nauka, čak 76 puta se pojedinačno izjasnio da su primjedbe u vezi sa LNG terminalom u Luci Bar opravdane i da taj projekat neće biti predviđen Planom.

U skladu sa navedenim, Vlada  je utvrdila predlog, a Skupština usvojila Prostorni plan Crne Gore, kao najvažniji planski dokument nakon Ustava, kojim je isključile mogućnost izgradnje LNG terminala u Luci Bar i gasne termoelektrane koja bi proizvodila električnu energiju iz uvoznog fosilnog gasa.

Uprkos jasno iskazanoj volji građana i zvanično usvojenim planskim rješenjima, predstavnici Vlade Crne Gore, koja je ujedno bila i predlagač Prostornog plana, odmah po njegovom usvajanju, stupili su u pregovore, a zatim su na gasnom forumu u Milanu, u oktobru 2025 godine potpisali memorandum o razumijevanju sa japanskom kompanijom JERA o izgradnji upravo tih gasnih postrojenja i LNG terminala.

Time se faktički vrši priprema kršenja usvojenog Plana, što je krivično-pravno sankcionisano i obesmišljava prethodno sproveden javnu raspravu i stručne stavove. Dodatno zabrinjavaju tumačenja da bi isti projekti mogli biti formalizovani i kroz zaključivanje međuvladinog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, čime bi se zaobišla suština već donesenih planskih odluka i jasno izražena volja lokalne i šire zajednice.

Iako Crna Gora nema nikakve gasne infrastrukture, ne posjeduje sopstveni danas dostupan fosilni gas, te se obavezala da će izvršiti energetsku tranziciju i smanjiti emisije na neto nula gasova staklene bašte do 2050 godine, Ministar Šahmanović je u više navrata javno isticao da su projekti otvaranja nove zavisnosti od inostranih fosilnih goriva, a to su izgradnja LNG terminala i gasne termoelektrane u Baru, jedan od ključnih prioriteta Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore.

Na nedavno održanoj sjednici Skupština Crne Gore, odgovarajući na pitanje i upozorenje predsjednika Skupštine opštine Bar, g. Nenezića, da su takve namjere protivne važećem Prostornom planu, ministar je omalovažavjući zabrinutosti građana saopštio da se „veoma zabavljao“ čitajući objave na društvenim mrežama, u kojima su građani Bara i Crne Gore proslavljali činjenicu da je Plan uvažio njihove argumentovane primjedbe i isključio mogućnost izgradnje LNG terminala i termoelektrane. Tom prilikom je poručio da ih „mora razočarati“, jer će se njihova izgradnja vrlo brzo realizovati. Istovremeno je pozvao g. Nenezića da ne otvara ove diskusije i „ne uzbunjuje javnost“, navodeći da se ispituje više potencijalnih lokacija.[1] U demokratskom poretku, ministar duguje punu političku, moralnu  i zakonsku odgovornost građanima, naročito kada se radi o projektima koji dugoročno određuju energetsku, ekonomsku i ekološku sudbinu države, ali i bezbjednost života gradjana. Ignorisanje planskih dokumenata, stručnih stavova i jasno izražene volje lokalne  i šire zajednice ne može se tretirati kao pitanje lične procjene ili političkog stila, već kao pitanje odgovornosti prema javnom interesu i zakonskim normama.

Dok je prije nekoliko godina vlast pravdala promociju ovih projekata strateškim razlozima i potencijalnom podrškom iz fondova Evropske Unije, danas je jasno da takvo finansiranje više nije moguće. Umjesto toga, prema sporazumu zaključenom sa japanskom kompanijom JERA, razmatra se realizacija kroz zaduživanje kod komercijalnih banaka, čime bi se kompletan finansijski rizik prenio na državu i građane Crne Gore.

Prema podacima američkog instituta „Institute for Energy Economics and Financial Analysis“, kompanija JERA, jedna od tri najveće svjetske kompanije u oblasti trgovine LNG-om, suočava se posljednjih godina sa padom potražnje i viškovima kapaciteta, zbog čega aktivno traži nova tržišta. To je legitimno iz ugla korporativnog interesa te kompanije, ali ne i u interesu Crne Gore. Dok razvijene države, svjesne prezasićenosti LNG infrastrukturom i dugoročnih klimatskih obaveza, obustavljaju nove projekte i sopstvene viškove pokušavaju plasirati drugima, naša država razmatra da se zaduži kako bi preuzela upravo taj teret. To ne predstavlja strateški razvoj, već potencijalno finansijsko i energetsko zarobljavanje zemlje u projektu čija je osnovna svrha rješavanje tržišnog problema velikih kompanija. Ukoliko se takva politika nastavi, odgovornost za posljedice, dugove, promašene investicije i usporenu energetsku tranziciju, biće isključivo na onima koji su svjesno odlučili da rizik prebace na građane.

Nakon što je potpuno isključena mogućnost finansiranja ovih projekata bespovratnim sredstvima ili grantovima Evropske unije, ranije ključnog argumenta vlasti, sada se, u pojedinim medijima, kao „strateški interes“ ističu navodni američki interesi.

Uprkos tome što se u novoj američkoj bezbjednosnoj strategiji, Bar uopšte ne spominje, a ni Crna Gora, niti Balkan, pojavila se  tzv. analiza pojedinih medija,  u kojima se tvrdi da se projekti LNG terminala i gasne termoelektrane u Baru, nalaze ni manje ni više nego baš u novoj američkoj bezbjednosnoj strategiji. Tvrdi se da se „Crna Gore ovdje ne pita „da li“ već „kada“  će se ovi projekti realizovati i upozorava da će „za Vašington, protivljenje lokalne zajednice ili ekoloških aktvista biti vidjeno ne kao demokratski proces, već kao prepreka strateškom potiskivanju ruskog uticaja“.

U sličnom tonu, tvrdi  se da su LNG i gasna termoelektrana u Baru, strateške američke investicije, iako u tekstu kojeg su SAD ponudile crnogorskoj Vladi, a koji je dostupan na sajtu Vlade, to nije predvidjeno[2].

Crna Gora ne uvozi gas ni iz Rusije, ni iz bilo koje druge zemlje, nema gasovod kojim bi ga dalje distribuirala, a transport tečnog gasa kopnenim putevima ili željeznicom predstavlja apsurd i ozbiljan rizik. U razvijenim zemljama, kao npr. u Kanadi, dešavale su se ogromne tragedije iskliznućem kompozicija sa tečnim gasom, koje su u eksplozijama brisale sve pred sobom i izazvale brojne žrtve i materijalna razaranja.[3]

LNG lobiji su se snažno aktivirali u Crnoj Gori, gradeći mrežu saradnika u centralnim i lokalnim vlastima, u medijima i kroz komentare, pa čak i na engleskom jeziku, kako bi promovisali ove projekte. Pokušaji da se ovakvi, za Crnu Goru pogubni projekti, predstave kao „evropski“ ili „američki interes“, uz pritisak, omalovažavanje stavova i zastrašivanje NVO, aktivista i eksperata, koji su se od početka protivili projektima na osnovu ozbiljnih argumenata, su neprihvatljivi. Ponavljamo, da je apsolutno neprimjereno tvrditi da će fosilni energent iz trećih zemalja, bilo to Azerbejdžana, Rusije, SAD-a ili Japana, “obezbijediti sigurnost snabdijevanja”. Zapravo, riječ je o zaduženju od preko milijardu eura za projekte koji donose dugotrajnu zavisnost i nestabilnost u snabdijevanju.

Analize prestižnog International Institute for Sustainable Development, sa sjedištem u Kanadi i Švajcarskoj, čiji donatori su izmedju ostalih Evropska Komisija, SAD i mnoge razvijene države,  pokazuju da su, zbog zasićenosti tržišta LNG terminalima i fosilnim gasom, krajnje nesigurni takvi projekti, koji donose profit privatnim kompanijama, a nikakvu ili malu korist zemljama domaćinima, dok ih istovremeno uvodi u rizik dužničkog ropstva.[4] Iskustvo Omišlja na Krku  koji dobija veći prihod od luksuznog autokampa nego od LNG terminala je vrlo slikovito. Takodje, svi raspoloživi podaci govore da je struja dobijena iz uvoznog tečnog gasa, tri do četri puta skuplja, pa je zato tržište za prodaju takve struje vrlo nesigurno[5].

Iako u najvećoj mjeri koristi za daljinsko grijanje (90%), iskustvo Srbije nam jasno pokazuje opasnosti od zavisnosti od uvoznog gasa: u 2023. godini čitav sektor daljinskog grijanja prvi put je zabilježio gubitke od 10 miliona eura i akumulirao dodatnih 36,4 miliona eura duga, upravo zbog nestabilnih cijena gasa i tereta investicija.[6]

Operativni vijek gasne elektrane i prateće infrastrukture, zbog dugotrajnog procesa izgradnje, bio bi ograničen na svega nekoliko godina prije potpune dekarbonizacije do 2050. godine. Fosilni gas ne može biti “privremeno rješenje” u 2025. godini, jer Crna Gora nema više vremena za projekte koji nas dodatno vežu za fosilna goriva i udaljavaju od ciljeva dekarbonizacije. Crna Gora mora svoje resurse usmjeriti na održive obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, uključujući sunce, vjetar, geotermiju, elektrifikaciju grijanja i tehnologije skladištenja energije. Svaka nova zaduženja i ulaganja u fosilnu infrastrukturu direktno nas udaljavaju od čiste energetske tranzicije i povećavaju klimatske i finansijske rizike.

Kada se uz to nadoveže okolnost da se Bar nalazi u najosjetljivijoj seizmičkoj zoni, da su gatovi Luke  u zemljotresu 1979. godine potonuli i po 3 metra, a da spojevi cijevi kojima se povezuje LNG terminal sa skladištem ne mogu da izdrže pomjeranja veća od par desetina centimetara, postavljanje postrojenja uz gradsko jezgro predstavlja svjesno dovodjenje u rizik života stanovnika Bara. Po definiciji Evropske direktive za izbjegavanje velikih industrijskih nesreća, ovakva postrojenja spadaju  u prvu kategoriju opasnosti od eksplozija, te prema međunarodnim standardima i obavezama iz Seveso III, LNG terminal u Luci Bar ili njenoj neposrednoj blizini ne bi mogao biti lociran, jer  situacija jasno pokazuje visok rizik po ljude i objekte. Postojeći lučki gatovi, koji su u zemljotresu 1979 potonuli, nedavno su, i bez ikakvog zemljotresa, pokazali takvu ranjivost, da su se pojavile ogromne rupe dubine 3 metra.[7] Postojeća lučka infrastruktura nigdje u svijetu ne bi mogla biti prihvaćena kao mjesto za lociranje LNG terminala.  Dodatni rizik su snažne oluje. Prije godinu dana one su srušile velike dizalice i pretovarne mostove u Luci. Prema EU direktivi postoji obaveza analiziranja mogućih posledica za slučaj najgoreg mogućeg scenarija, kako bi se odredila bezbjedna lokacija. U slučaju incidenta, koji čak ne bi spadao u najgori mogući scenario, ako bi iscurilo samo 100 kubika tečnog metana, on pomiješan sa vazduhom stvara eksplozivni oblak čije dimenzije mogu doseći  čak i kilometar, a koji može eksplodirati i pri statičkom elektricitetu,ugrožavajući cjelokupnu luku, marinu, glavno šetalište, stambene zgrade koje počinju direktno preko puta glavne kapije luke.[8] Zato LNG terminal nikako ne bi smio biti lociran u Luci Bar, niti u njenoj neposrednoj blizini.

Zbog svega navedenog, pozivamo Vladu Crne Gore da odmah obustavi sve aktivnosti i pregovore vezane za izgradnju LNG terminala i gasne termoelektrane u Baru, da poštuje važeći Prostorni plan i jasno stane na stranu zakonitosti, javnog interesa i bezbjednosti građana.

Dalje, pozivamo Vladu da:

  1. Odbaci projekat LNG terminala i gasne elektrane u Baru, kao i u drugim gradovima, jer predstavljaju finansijski, ekološki i sigurnosni rizik za Crnu Goru, i osigura da svi budući energetski projekti budu u skladu sa klimatskim ciljevima i zakonima.
  2. Prioritetno usmjeri resurse Crne Gore na održive obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i tehnologije skladištenja energije, umjesto dugoročnog zaduživanja i zavisnosti od uvoznog fosilnog goriva.
  3. Transparentno i blagovremeno informiše javnost o svim inicijativama i potencijalnim projektima koji se tiču energetike i strateških investicija.
  4. Suštinski uključi NVO, civilne aktiviste i eksperte u odlučivanje o energetskim projektima, bez njihovog zastrašivanja i marginalizacije, te pokrene pitanje odgovornosti ovakvog postupanja.

Crna Gora ima samo pet primorskih opština i obalu od par stotina kilometara za razliku od zemlja u okruženju, poput Grčke, Italije i Hrvatske, koje na više hiljada kilomenatara svojih obala imaju po jedan ili dva LNG terminal. Rizikovati jedan od najperspektivnijih primorskih gradova, zadužiti se u ime privatnih interesa moćnih LNG kompanija, ugrožavati živote građana, ekologiju i ciljeve dekarbonizacije, to nije i ne može biti, interes građana Crne Gore.

Potpisnice ovog reagovanja:

  1. Miloš Šušter iz Bara, raniji Predsjednik Izvršnog odbora SO Bar
  2. Zoran Vojvodić iz Bara
  3. Vesna Čejović, advokat, zastupnik više stotina gradjana
  4. Nataša Kovačević, CEE Bankwatch Network
  5. Veselin Bajčeta, NVO Centar za nove inicijative
  6. Zenepa Lika, Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby Assoc. -MSJA
  7. Dejan Milovac, MANS
  8. Miloš Vuković, Fidelity Consulting
  9. Sonja Dragović, KANA
  10. Inicijativa mladih za ljudska prava, Podgorica
  11. NVO Centar za građansko obrazovanje
  12. Ines Mrdović, Akcija za socijalnu pravdu
  13. NVO Eko-tim
  14. Fondacija za promovisanje nauke Prona
  15. Vanja Cicmil, Zero Waste Montenegro
  16. NF Građanska alijansa, Podgorica
  17. Fondacija “BOŽIDAR MILOŠEVIĆ” Bar
  18. Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore
  19. NVO CRNOGORSKI FORUM
  20. Aleksandar Dragićević, Koalicija za održivi razvoj
  21. Centar za zaštitu i proučavanje ptica
  22. Marina Vujačić, UMHCG
  23. Udruzenje NVO Brodara Virpazar
  24. NVU “DDDK Sveti Jovan Vladimir” Bar
  25. Djordje Trajčevski, perdsjednik NVO Alternativni kreativni centar – Tivat
  26. NVO DEP “Ljute Kamilice”, Kotor
  27. NVO Nekazano – Bar
  28. Vesna Radojević, “Spasimo Brezna”
  29. NVO “RASPLET” BAR
  30. NVO Teatar “Čedo Dragović”
  31. FK “SLOGA” Stari Bar
  32. NVO “INFO SPORT CG” Bar
  33. NVO Ekvitas
  34. SKI KLUB “BAR”
  35. NVO “Teatar Igrokaz” Bar
  36. NVO “ZUPCI” Bar
  37. KUD “Jedinstvo” BAR
  38. Klub “Otvoreno društvo” Bar
  39. SUBNOR I ANTIFAŠISTI CG Bar
  40. NVO “ BUBULJ”
  41. NVO Ekofem, Bar
  42. Sonja Čejović, advokat, zastupnik više stotina gradjana
  43. Akademik Šerbo Rastoder
  44. Milica Kankaraš Berber, ekološka aktivistkinja
  45. Vladimir Milošević, advokat iz Bara
  46. Nikola Pavlićević, pilot iz Bara
  47. Dr. Glamocak Davor stomatolog iz Njemačke. 
  48. Papan Nikola, preduzetnik iz Bara
  49. Bošković Vladimir, preduzetnik iz Bara
  50. Akademik DANU Sreten Vujović, književnik, prevodilac podpresjednik PEN Centra CG
  51. Dr. Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti
  52. Slavko Mandić, novinar i publicista Kotor
  53. Petar Vukotić, advokat iz Podgorice
  54. Nebojša Kuburović, novinar RTCG
  55. Marija Šušter, profesorica
  56. Srdjan Bjelojević, advokat iz Bara
  57. Dušica Kuč, radnica iz Bara
  58. Lazarević Stefan iz Bara
  59. Ratković Danijela iz Bara
  60. Ratković Predrag iz Bara
  61. Ratković Aleksandar iz Bara
  62. Ratković Milica iz Bara
  63. Pantović Poleksija iz Bara
  64. Pantović Vaso iz Bara
  65. Pantović Valentina iz Bara
  66. Jovetić Magdalena iz Bara
  67. Fahrudin Zaganjor, privredink iz Bara
  68. Milan Sjekloća, muzičar iz Bara
  69. Ratković Divna iz Bara
  70. Đurković Tamara iz Bara
  71. Đurković Vladimir iz Bara
  72. Đurković Danijela iz Bara
  73. Sofija Andrijašević iz Bara
  74. Marija Senić iz Bara
  75. Dejan Senić, samostalni umjetnik
  76. Ilija Senić iz Bara
  77. Mandalena Senić iz Bara
  78. Ljubica Šekarić, službenica iz Bara
  79. Jelena Šekarić, preduzetnica iz Bara
  80. Profesor Nedeljko-Necko Djurović iz Bara
  81. Vehid Nikočević, preduzetnik iz Bara
  82. Aljoša Banović, učenik srednje škole
  83. Canović Ervin, penzioner iz Bara
  84. Canović Ervina, Menager
  85. Canović Selma, Flight attendant MC
  86. Canović Sabina, arhitekta
  87. Canović Fikret, ekonomista
  88. Canović Arnela, domaćica
  89. Bojović Dragoslav, rukovodilac i akcionar u “Energoprojektu” Beograd
  90. Klikovac Snežana, službenica iz Bara
  91. Klikovac Dejan, vozač iz Bara
  92. Klikovac Andjela, turistički tehničar iz Bara
  93. Klikovac Aleksandra, ekonomista iz Bara
  94. Radenović Ana, ekonomista iz Bara
  95. Snežana Pavlićević, medicinska radnica iz Bara
  96. Čejović Milica iz Bara
  97. Čejović Danka iz Bara
  98. Dangubić Jovan preduzetnik iz Petrovca
  99. Drobnjak Senka iz Bara
  100. Drobnjak Danka iz Bara
  101. Kovačević Ilija iz Bara
  102. Nadežda Lazarević, pravnik
  103. Milošević Mirjana, informatičar / ekonomista
  104. Milošević Ivana, pravnik
  105. Milošević Bojana, pravnik
  106. Đakonović Vanja, penzioner
  107. Lukšić Zarko, Sutomore
  108. Lukšić Katarina, Sutomore
  109. Lukšić Dragana, Sutomore
  110. Lukšić Žaklina, Sutomore
  111. Popović Vladimir, Bar
  112. Lukšić Marijan, Sutomore
  113. Radulović Gavrilo, Bar
  114. Mr Ognjen Leković, arhitekta, sekretar Sekretarijata za urbanizam Bar
  115. Mirjana Leković, diplomirani pravnik iz Bara
  116. Predrag Banović, diplomirani ekonomista
  117. Boris Kostić, ugostitelj
  118. Andrija Janković, preduzetnik u turizmu
  119. Goran Kastratović, Bar
  120. Svetlana Kastratović, Bar
  121. Anja Kastratović, Bar
  122. Jovana Kastratović, Bar
  123. Dragica Zlokolica, Bar
  124. Jadranka Zlokolica, Bar
  125. Leković Neven iz Bara
  126. Leković Aleksandra iz Bar
  127. Nela Dabanović, prof.
  128. Olivera Lekić, Bar
  129. Dragan Lekić, Bar
  130. Simona Lekić, Bar
  131. Petra Lekić, Bar
  132. Slavica Lekić, Bar
  133. Sonja Lekić, Bar
  134. Aleksandar Lazarević, Bar
  135. Vladimir Lazarević
  136. Jovan Lekić, Bar
  137. Goran Dabanović, Bar
  138. Radmila Dabanović, Bar
  139. Katarina Dabanović, Bar
  140. Tatjana Vlahović, građ. inž.
  141. Dražen Aleksić, preduzetnik
  142. Janja Pecurica, Bar
  143. Misko Pecurica, Bar
  144. Ljubo Pecurica Bar, penzioner
  145. Vijera Pecurica Bar, penzioner
  146. Zorica Marincic Bar, penzioner
  147. Marko Marincic Bar, radnik opstine Bar
  148. Aleksandar Milosavljevic Bar, poduzetnik
  149. Milica Milosavljevic Bar, poduzetnik
  150. Sara Milosavljevic Bar, student
  151. Milos Milosavljevic Bar, poduzetnik
  152. Natasa Petranovic Bar, penzioner
  153. Sladljana Petranovic Bar, poduzetnik, direktorka udruzenja NVO Brodari Virpazar
  154. Ana Pecurica, student Bar
  155. Andjela Pecurica, student Bar
  156. Ivana Pavlicic, poduzetnik Bar
  157. Bojan Pavlicic, radnik Bar
  158. Lidija Strugar, Bar
  159. Scepan Draskovic, Bar
  160. Sara Draskovic, Bar
  161. Bogdan Mićović, Bar, preduzetnik
  162. Igor Jovović, sluzbenik, Bar
  163. Vlado Martinović, Bar
  164. Berin Buntic, specijalista oralne hirurgije, Bar
  165. Nikoleta Jovović, Bar
  166. Svetoslav Jovović, penzioner Bar
  167. Mariana Djuraškovć Jovović Bar
  168. Nikola Jovović, Bar
  169. Mirjana Markovic,Budva
  170. Vujacic Aleksandar, Bar
  171. Prof. Sinan Duraković iz Bara
  172. Bosiljka Duraković, nastavnica istorije i geografije iz Bara
  173. Ljiljana Sjekloća, Bar
  174. Vesna Bakić, Bar
  175. Dragan Bakić, Bar
  176. Sunčica Bakić Bar
  177. Tijana Peruničić Bar
  178. Drazen Peruničić, Bar
  179. Danica Adžic, Bar
  180. Slavko Mandić, Kotor
  181. Irena Vlahović, Bar
  182. Petrana Medenica, Bar
  183. Zorica Jaćimović, Bar
  184. Boris Marković, dipl. ing.el. Podgorica
  185. Nebojsa Strugar, Bar
  186. Violeta Strugar, Bar
  187. Milos Strugar, Bar
  188. Vasilije Strugar, Bar
  189. Marina Lalic, Bar
  190. Milos Lalic, Bar
  191. Igor Gojnić dipl-pravnik, Bar
  192. Nikola Niksa Vujacic, Bar
  193. Nikoleta Vujacic, Bar
  194. Nikola Vujacic, Bar
  195. Vesna Strugar, Bar
  196. Nikola Strugar, Bar
  197. Tatjana Vojinovic, Bar
  198. Mr Jelena Čejovič Vukčević, preduzetnica iz Bara
  199. Lidija Lalović, službenica iz Bara
  200. Banović Predrag iz Bara
  201. Banović Vojislav iz Bara
  202. Banović Radmila iz Bara
  203. Zorica Kostić, preduzetnica iz Bara
  204. Isidora Kostić iz Bara
  205. Boris Kostić iz Bara
  206. Dr Ivan Pekić, doktor bezbjednosnih nauka iz Bara
  207. Radmila Čejović, iz Bara profesorica francuskog jezika u penziji
  208. Darko Ivanovic, NVO 35mm
  209. Vesna Milosevic, Bar
  210. Kalezic Anita, Bar, domacica
  211. Kalezic Neboisa, Bar, pomorac
  212. Djuraskovic Zoran, Bar, sportski trener
  213. Djraskovic Stojanka, Bar, penzioner
  214. Djuraskovic Ivana, Bar, sluzbenik
  215. Djuraskovic Luka, Bar
  216. Glavanovic Milica, Bar, penzioner
  217. Glavanovic Nina, Bar
  218. Glavanovic Maja, Bar
  219. Dragicevic Vesna, Bar, sluzbenik
  220. Irina Mulova, Bar, domacica
  221. Pejovic Milan, Bar, penzioner
  222. Masanovic Nadica, Bar, radnik
  223. Kapa Danica, Bar penzioner
  224. Glavicic Stojanka, Bar, penzioner
  225. Sonja Jeremić, Bar
  226. Miroslav Jeremić, Bar
  227. Irena Vujic, Podgorica, domacica
  228. IPO Montenegro
  229. Patricia Pobric, NVO Nasa akcija, Kotor
  230. Zeljko Vojinovic, Bar
  231. Danilo Vojinovic, Bar
  232. Marko Raicevic, Bar
  233. Tanja Raicevic, Bar
  234. Aleksa Vojinovic, Bar
  235. Gavrilo Radulovic, Bar, Penzioner
  236. Ksenija Petranovic, Bar, frizer
  237. Novak Vujic, Bar, pomorac
  238. Predrag Banovic
  239. Vojislav Banovic
  240. Radmila Banovic
  241. Alina Banovic
  242. Aljosa Banovic
  243. Ljiljana Vujovic, Bar, NVU Žene Bara
  244. Lenka Budimic, Bar, NVU Žene Bara
  245. Olja Tadic, Bar, NVU Žene Bara
  246. Snezana Kićović, Bar, NVU Žene Bara
  247. Bogdana Dasic, Bar, NVU Žene Bara
  248. Jovana Mardjokić, Bar, NVU Žene Bara
  249. Tijana Knežević, službenica, Bar
  250. Ćazim Alković, Društvo maslinara Bar
  251. Petar Bošković, kapetan duge plovidbe, Bar
  252. Prim. Mr sci. Jovan Ivović, Bar
  253. Marija Radović, Bar, NVU Žene Bara
  254. Ranka Radonjic Kavaja, Bar, NVU Žene Bara
  255. Jasmina Rabrenović, Bar, Profesorka
  256. Aleksandra Kosovic, Bar, NVU Žene Bara
  257. Milkica Čarmak, Bar, Profesorka
  258. Ana Joličić, Bar, NVU Žene Bara
  259. Mihailo Radoičić – Šok, publicista, novinar i kulturni radnik
  260. Dragana Sekulić, građanka i sekretarka udruženja slobodnih intelektualaca STEGA
  261. Marovic Gordana,Bar, penzioner
  262. Marovic Ivica, Bar, inzinjer
  263. Marovic Tanja, bar, profesor
  264. Jelena Djurdjevic, Bar, NVU Žene Bara
  265. Dušan Varda, NVU Mediteranski centar za ekološki monitoring, Sutomore
  266. Izabela Vlahović, Bar
  267. Kristina Jaćimović, Bar
  268. Dragan Sošić, Bar
  269. Radojka Sošić, Bar
  270. Zoran Marka Rašović, inžinjer
  271. Dušan Raičević, u privatnom svojstvu
  272. Zeljko Karanikic dipl.ing.el
  273. Nena Vujović, Bar, NVU Žene Bara

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Skip to content