Predstavljen Budžet za 2024: Od 1. januara minimalna penzija 450 eura

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković su sa saradnicima predstavili Predlog zakona o budžetu koji je na današnjoj 7. sjednici utvrdila Vlada Crne Gore.

Predsjednik Vlade je poručio da nijedan novi budžetski trošak neće biti finansiran iz zaduženja osim kapitalnog budžeta, čime se, kako su istakli, ispunjava „zlatno“ pravilo budžeta da sve tekuće obaveze budu finansirane iz tekućih prihoda.

U naredne tri godine planiran je suficit tekuće potrošnje što znači da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova (za koje je u tom periodu neophodna 1,6 milijarda eura) i za finansiranje kapitalnih projekata, kojima se utiče na dalji razvoj tj. stvara nova ekonomska vrijednost, kazao je premijer.

Na konferenciji je poručeno da se predloženim budžetom, koji je projektovan na 3,4 milijarde eura:

Unapređuje standard penzionera povećanjem minimalne penzije na 450 eura od 01. januara 2024, što je povećanje od 52%. „Ovom mjerom vraćamo pravo na dostojanstven život našim najstarijim građanima koji su bili najviše pogođeni inflacijom u prethodnom periodu dok im se penzija samo simbolično povećavala”, kazali su oni.
Započinje snažan investicioni ciklus kapitalnim budžetom koji je za 40 miliona eura veći u odnosu na 2023. i iznosi 240 mil. eura. Akcenat je, kako su istakli, stavljen na početak izgradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice koji će se finansirati u iznosu od 90 mil. eura u 2024.
Realizuju samo „zreli“ projekti, dakle oni kod kojih je riješeno pitanje eksproprijacije i spremna projektna dokumentacija. Poručili su da očekuju da će ukupno 94 projekta biti završena u 2024. godini, dok je 80 novih projekata što će, kako su kazali, dati zamah investicijama.
Unapređuje regionalni razvoj tako što se izmjenama Zakona o finansiranju lokalne samouprave opredjeljuje više novca za opštine na sjeveru (dodatnih 10 mil. eura).

Kako su istakli, sve navedeno postići će se fiskalnom konsolidacijom kojom su ostvarene uštede na rashodnoj strani budžeta (i pored velikog broja novih obaveza koje su naslijeđene: veći fond bruto zarada zaposlenih od 40 mil. eura usljed zapošljavanja u prethodnom periodu kao i 30 mil. eura dodatnih troškova po osnovu kamata na stare kredite i sl.) i povećanjem prihoda budžeta.

Imajući u vidu kratke rokove i obavezu da budžet bude usvojen do kraja godine, na konferenciji je poručeno da će dodatne mjere i reforme biti predmet fiskalne strategije kao glavnog strateškog dokumenta za period trajanja mandata Vlade.