Rekordne temperature mora na Jadranu: Mediteran se zagrijava 20% brže od svjetskog prosjeka

Izvor: Klima101.rs

Kao i prethodne godine, temperature mora na Jadranu dostigle su neprijatne visine. Mada iznenađujuće za turiste, ovakav događaj zapravo je sasvim u skladu sa projekcijama promjena klime

U Dubrovniku je 17. jula, oko pet časova posle podne, izmjerena apsolutno najviša temperatura mora u istoriji mjerenja u Hrvatskoj, čak 29,7 stepeni, a koja je nešto kasnije skočila na 29,8 °C.

To znači da, prema bazi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), more u Dubrovniku nikada nije bilo toplije nego tog dana.

Ipak, nadležni organi napominju da ovaj podatak prođe određene kontrole kako bi bio ozvaničen kao rekordan. Prethodna rekordna vrijednost od 29,5 stepeni zabilježena je prije devet godina, tačnije 21. jula 2015. godine, na Rabu. 

Korisnica duštvene mreže „X” (nekadašnji Twitter) na svom nalogu objavila je: „Ne znam da li sam ikada osjetila tako toplo more, pamtim oko 24-25 stepena da je bilo.”

Dan kasnije, 18. jula, temperatura mora je opala i iznosila je 27 stepeni, pokazuju podaci na sajtu „SeaTemperature”, na kojem su dostupni uvidi u temperature širom svijeta. U narednih desetak dana prognozira se porast temperature mora do 27,7 °C.

S obzirom na to da je u Hrvatskoj more najtoplije tokom avgusta, mogu se očekivati i veće temperature od aktuelnih.

Što se tiče toplote mora u jeku toplotnog talasa širom Evrope, u korak sa Dubrovnikom i hrvatskim morem, ide i crnogorski Jadran.

Prema mjerenjima nacionalnog Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, temperatura mora u Baru 18. jula iznosila je 28 stepeni.

U razgovoru sa porodicom koja svake godine posjećuje Sutomore, kažu da voda nikada nije bila toplija i da je osjećaj kada kroče u vodu kao da se neprestano znoje. Dodaju da je nemoguće izdržati u vodi i da je jako neprijatno.

Međutim, u doba klimatskih promjena, oboreni rekordi i visoke temperature Jadranskog mora zapravo i nisu iznenađujući.

Kako pokazuju podaci iz posebnog izvještaja Svjetskog fonda za prirodu (WWF) pod nazivom „Efekat klimatskih promjena na Mediteranu: Priče iz pregrijanog mora”, temperature na tom prostoru rastu 20% brže od globalnog prosjeka, a kako dalje navode, Mediteran postaje more koje se najbrže zagrijava.

„Ja sam malo sjevernije (od Dubrovnika), ali potvrđujem da je more neprijatno toplo”, napisala je jedna korisnica društvene mreže „X”.  „Na stranu što se to meni ne dopada, ali šta će biti sa živim svijetom? To me brine!” 

Odgovor na njeno pitanje takođe je dao WWF: klimatske promjene utiču na morski biodiverzitet, mutacije među ribama, kao i njihova staništa. Pored globalnog zagrijavanja, način na koji ljudi doprinose narušavanju života u morima jesu prekomjerni ribolov, zagađenje, razvoj obale, kao i brodarstvo.

Okeani su važni zbog toga što upijaju čak 90% viška toplote koji nastaje zbog štetnih emisija, a pored toga nam daju polovinu potrebnog kiseonika. Dakle, oni su istovremeno i najveći ponor ugljenika na našoj planeti i njena pluća. 

Ali usljed globalnog zagrijavanja, zdravlje okeana i okeanski biodiverzitet nalaze se u ozbiljnoj opasnosti. A kao što vidimo, čak i mi na kopnu smo neizbježno zavisni od njih. Iako ne jedini, i okeani bi trebalo da nam budu podstrek na ambiciozniju borbu protiv klimatskih promjena.