Rudarski gradić Živinice i EPBiH grade solarne elektrane

Grad Živinice, koji vidi energetsku tranziciju kao priliku za razvoj, će tako pokazati na djelu šta u suštini znači ova tranzicija. A to je prelazak sa fosilnih goriva na zelenu energiju, korišćenje degradiranog zemljišta za instalaciju solarnih panela, priliku da radnici iz sektora uglja dobiju novo zaposlenje, kao i obezbjeđivanje zelene energije za firme kako bi izbjegle plaćanje prekogranične takse na CO2.

Projekte fotonaponskih elektrana Admir Andelija, generalni direktor EPBiH, i  Mustafa Musić, njegov pomoćnik za razvoj, predstavili su Beganu Muhiću, v.d. gradonačelniku Živinica, predstavnicima rudnika Đurđevik i Kreka, kao i predstavnicima živiničkih poslodavaca. Instalacija je planirana na degradiranim odlagalištima površinskih kopova RMU Đurđevik, a vrijednost investicije je oko 85 miliona konvertibilnih maraka.

Fotonaponske elektrane bi na mreži mogle da budu krajem 2024.

U EPBiH kažu da će realizacija projekata šest fotonaponskih elektrana ukupne snage 62 MW i procjene godišnje proizvodnje oko 90 GWh predstavljati podršku ove kompanije Živinicama u sprovođenju tranzicije i transformacije iz sredine pretežno oslonjene na ugalj u sredinu dominantno orjentisanu na zelenu energiju.

Andelija je rekao da će EPBiH u narednom periodu podnijeti zahtjeve za izdavanje urbanističkih saglasnosti i s rudnikom Đurđevik, koji je vlasnik zemljišta na kojem je predviđena izgradnja elektrana, sklopiti ugovor o najmu.

Andelija: Ispunjeni uslovi za ubrzanu gradnju

Sredstva će biti obezbijeđena kroz kredit EBRD-a, tako da su svi preduslovi za ubrzanu gradnju ispunjeni, rekao  je Andelija, i dodao da bi elektrane mogle da budu na mreži već krajem naredne godine.

On je pojasnio da će elektrane biti izgrađene na području gde je završena eksploatacija uglja, na površinskom kopu Višća. Andelija je najavio da će predstavnici EPBiH vrlo brzo ponovo doći u Živinice, Tuzlu i u Lukavac da pričaju o pravednoj traniziciji sredina oslonjenih na proizvodnju uglja, a tu prvenstveno misli na ove tri lokalne zajednice koje egzistiraju u okvru rudnika Đurđevik i Kreka.

Solarne elektrane će obezbijediti 62 odsto potrebne struje za Živinice

Mustafa Musić je naveo da će elektrane biti priključene na distributivnu  mrežu, a proizvedena struja će se trošiti  na području Živinica u čemu će ovaj grad sa 62 odsto zelene energije biti u velikoj prednosti u odnosu na druge regione, što je od posebnog značaja za privredni sektor.

Izgradnja ovih elektrana posebno je važna za dio privrede koji je izvozno orijentisan jer na svoje proizvode privrednici neće morati da plaćaju posebne takse, posjedovaće zelene sertifikate i moći će da izvoze na EU tržišta, naglasio je Musić.

Da podsjetimo, EU će od 2026. uvesti prekograničnu taksu na CO2 (eng. CBAM) koja će se plaćati na uvoz gvožđa, čelika, cementa, aluminijuma, đubriva, vodonika i električne energije ako njihovi proizvođači nijesu platili neku vrstu poreza. Trenutno to znači da bi se plaćala i na robu iz BiH, koja je nedavno predstavila svoj nacionalni energetski  i klimatski plan (NEKP).

Muhić: Biće povećana potreba za radnom snagom

Began Muhić, v.d. gradonačelnik,  je podsetio da Živinice imaju 1.500 hektara degradiranog rudarskog zemljišta koje je značajan kapacitet za izgradnju obnovljivih izvora energije. Saradnja sa EPBiH, kako je dodao, može poslužiti kao pozitivan primer i drugim sredinama i gradovima kako bi BiH ispunila preuzete obaveze iz Pariskog sporazuma i Sofijske deklaracije.

Osim toga biće povećana potreba za dodatnom radnom snagom, odnosno otvoriće se mogućnost i prekvalifikacije za radnike, dodao je Muhić, i podsjetio da su Živinice prvi grad i lokalna zajednica u BiH koja je potpisnik Memoranduma o saradnji sa EPBiH.

Za početak radnici bi mogli da budu angažovani na instalacija solarnih panela, a onda i na njihovom održavanju.

On je naveo da je planirana gradnja deset elektrana, od čega osam na teritoriji Živinaca, i to šest na lokaciji Višća i dvije na kopu Bašigovci.

Izvor: Balkan Green Energy News