Plan rasta za Zapadni Balkan: Šest milijardi eura bespovratne pomoći šansa je koju region mora iskoristiti
Plan rasta za Zapadni Balkan, koji uključuje šest milijardi eura bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socioekonomskog približavanja Evropskoj uniji, šansa je koju region mora iskoristiti, poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić na konferenciji “Plan rasta Zapadnog Balkana i brža integracija u EU” u Skoplju, a čiji je domaćin makedonski premijer Dmitar Kovačevski.
Lideri zemalja regiona i predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država razgovarali su o Planu rasta za Zapadni Balkan, a crnogorski premijer je istakao da je riječ o veoma važnom sastanku na kojem su zemlje regiona definisale dalji pravac djelovanja u procesu evropske integracije.
On je ocijenio da je integracija u unutrašnje tržište važna prilika koju zemlje Zapadnog Balkana moraju iskoristiti.
“Za Crnu Goru članstvo nije formalna kategorija, već potreba duboke ekonomske integracije koja će našim građanima omogućiti životni standard po mjeri razvijenih zemalja Evrope. U tom smislu, kao novoformiranoj Vladi naš prioritet je jasan – da ekonomska integracija postane realnost, da kvalitet života bude bolji, a članstvo u Evropskoj uniji izvjesno” poručio je on i dodao “Mi u Crnoj Gori vjerujemo da naša snaga dolazi iz našeg jedinstva. Sigurni smo da isti princip može da se primjeni i na region. Stvaranjem fukcionalnog i povezanog regionalnog tržišta otvaramo sijaset mogućnosti za trgovinu, investicije i ekonomski razvoj”, poručio je premijer.
On je kazao da je Plan rasta instrument koji će pomoći ostvarenje tih ciljeva, te poručio da je Crna Gora u potpunosti posvećena implementaciji Plana koji se odnose na održivi razvoj, inovaciju i inkluzivne ekonomske politike. To, kako je istakao, podrazumijeva jačanje pravnog okvira, ulaganje u infrastrukturu i podsticanje kulture preduzetništva.
Tokom izlganja, premijer je podsjetio da je Vlada Crna Gora krajem prošle godine pripremila Reformsku agendu na kojoj će dodatno raditi sa Evropskom komisijom.
“Uz vrlo kratke rokove, ali sa punom posvećenošću naše administracije vjerujem da smo stvorili solidne osnove za reformske mjere na temelju kojih ćemo dalje unaprjeđivati politike i definisati finalnu verziju dokumenta”.
Istakao je i da je su identifikovane prioritetne oblasti poput: Poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora; Digitalne i zelene energetske tranzicije; Razvoja ljudskih resursa i Jačanja vladavine prava.
“Oslonjeni na stubove Plana rasta: zajedničko tržište, integraciju u jedinstveno evropsko tržište, održivi razvoj i inovacije siguran sam da kroz saradnju, odlučnost i posvećenost održivom razvoju možemo izgraditi svjetliju budućnost za naš region”, poručio je premijer.
Pored predsjednika Vlade Milojka Spajića događaju su prisustvovali i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama, premijer Kosova Albin Kurti, dok se putem videoporuke obratila predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.
Sastanku je prisustvovao i generalni direktor Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Koopman i pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju James O’Brien.
Na sastanku je usvojena i zajednička deklaracija.
Podsjećamo, Evropska komisija je u novembru 2023. usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem donošenja nekih od koristi članstva regionu prije pristupanja, jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebnog socioekonomskog približavanja. Cilj je omogućiti partnerskim zemljama da intenziviraju reforme i ulaganja kako bi značajno ubrzali proces proširenja i rasta svojih ekonomija. U tu svrhu je predložen novi Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan šest milijardi eura za period od 2024-2027. Isplate će se vršiti tek kad se provedu dogovorene reforme.
