Objavljeno: 24.12.2021, 11:12h na portalu PCNEN

Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore su doznačili više od 2309 kubika stabala u NP Durmitor u zoni UNESCO zaštite na sada već spornim privatnim parcelama, i to suprotno preporukama UNESCO-a .

Prije mjesec dana na poziv mještana obišli smo selo Mala Crna Gora gdje smo zatekli mještane i radnike koji organizovano sijeku i izvlače šumu u zoni UNESCO zaštite. Lagere nekada zdravih stabala četinara, koji su prema tvrdnjama naših sagovornika namijenjeni za tehničku građu, zatekli smo na više mjesta u Maloj Crnoj Gori. Na lagerima je stajala doznaka JPNPCG (Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore).

“Po srijedi neznanje ili korupcija”

Vidjevši ove prizore, Miloš Lazarević iz Koalicije za održivi razvoj (KOR), koji je zajedno sa mještaninom  i nama izašao na teren, je odmah obavijestio institucije i  na licu mjesta saznao da se radi o sječi koju su doznačili iz JPNPCG za potrebe mještana koji su vlasnici imanja u Maloj Crnoj Gori i da je svakom mještaninu koji je podnio zahtjev dato da posiječe do 50 kubika šume za potrebe ogrijeva. Međutim, lageri su premašivali tu kubikažu, a na licu mjesta smo zatekli više kamiona sa šumskim traktorima koji su izvlačili i tovarili debla četinara. Lazarević je tada, šokiran prizorom, izjavio za PCNEN da je ovo sramota i bruka Crne Gore, jer institucije, umjesto da štite, dozvoljavaju  sječu u UNESCO baštini  i korišćenje teških mašina za probijanje puteva što je izričito zabranjeno.

U želji da dođemo do istine i saznamo kao je moguće da je uprava NPCG dozvolila ovu sječu, razgovarali smo i sa direktorom NP Durmitor, Perom Popovićem, koji nam je tada saopštio da se sječa obavlja prema Planu gazdovanja i da je sječa kompezacija vlasnicima imanja za ogrijevna drva, te da u tom trenutku nisu vidjeli ništa sporno, jer je isto rađeno godinama unazad.

Šuma se siječe prema planu gazdovanja

Postavili smo i zvanična pitanja Upravi NPCG, koja nam je saopštila da je doznačavanje izvršeno prema planu gazdovanja.

“Shodno Programu upravljanja za NP Durmitor za 2021. godinu, a kojim se planirana sječa šume u privatnoj svojini, na cijelom prostoru NP Durmitor ukupno je doznačeno 2.309,71 m³, od čega 1.588,35 m³ četinari i 721,36 m³ lišćari. Napominjemo da ukupna drvna masa, do sada nije posječena jer pojedini vlasnici su odustali od sječe, i ako su uredno podnijeli svu potrebnu dokumentaciju za sječu šume u svojini. Isto tako, ističemo da je u NP Durmitor, na prostoru šuma u državnoj svojini, sanitarnog drveta, za potrebe ogrjeva stanovništva u ruralnim područjima ukupno doznačeno 573,49 m³ lišćara i 199,95 m³ četinara. Doznaka i sječa stabala u državnoj svojini se sprovodi u cilju unapređenja zdravstvenog stanja šuma”, odgovorili su iz NPCG.

Smijenjena direktorica formirala komisiju koja je isplanirala sječu a Vlada odobrila

Na naše pitanje, na  osnovu čijeg odobrenja ili rešenja je izvršena doznaka u UNESCO zaštićenom prostoru, iz NPCG su odgovorili da je Plan gazdovanja sačinila komisija koju je formirala sada već smijenjena direktorica Jelena Kljajević.

“Doznaka u privatnoj svojini se sprovodi shodno Planu i Programu upravljanja, na osnovu koga se izrađuje Plan gazdovanja šumama u privatnoj svojini na godišnjem nivou. Za plansku 2021. godinu, formirana je Komisija od strane direktorice JPNPCG, koja je sačinila Plan gazdovanja u privatnim šumama. Upravni odbor odobrava Plan gazdovanja šumama u privatnoj svojini, na osnovu koga stručna lica vrše doznaku stabala na terenu. Nakon izvršene doznake, izrađuje se Rješenje o odobravanju sječe doznačenih stabala u šumama u privatnoj svojini”, objasnili su iz NPCG.

“Zabranjeno probijanje puteva mehanizacija na privatnim imanjima”

Nacionalne parkove smo pitali i da li znaju da se sijeku zdrava stabla koja su za tehničku građu, da se posječena stabla izvlače na nedozvoljen način, te da su mještani za potrebe izvlačenja probijali i puteve, iz NPCG su kazali da nemaju takva saznanja.

“Sječa i transport drvnih sortimenata u šumama u privatnoj svojini se realizuje u organizaciji vlasnika, a Služba zaštite Parka vrši nadzor nad realizacijom radova. Imajući u vidu da vlasnici mogu koristiti svojinu, izuzev u strogoj zoni zaštite, vlasnici za obradu imanja koriste traktore i mehanizaciju na svojim imanjima. Napominjemo da je zabranjeno otvaranje novih puteva na području nacionalnog parka bez prethodno izdatih saglasnosti od strane nadležnih državnih organa. Do sada nemamo saznanja da je na području NP Durmitor vršeno otvaranje novih puteva bez pribavljene potrebe dokumentacije”, saopštili su iz NPCG, dodajući da se transport drvnih sortimenata iz šuma u nacionalnim parkovima  dozvoljava isključivo životinjskom radnom snagom.

Uzurpirana državna imovina?

Šipčić Vuksan, mještanin Male Crne Gore koji nas je pozvao da snimimo devastaciju zaštićenog prostora  tvrdi da je prilikom razgraničenja prije deset godina došlo do greške i da je velika površina državne svojine bespravno prešla u privatno vlasništvo, te da je potrebno provjeriti šta je zapravo privatna svojina i vratiti državi ono što joj pripada.

“Skoro svi su doznačavali kako su stigli i mislili su da neće niko to gledati, a prethodne uprave NPCG nisu marile za imovinu  i razgraničenje, pa se sada velika površina državne imovine vodi kao privatna”, tvrdi Šipčić, koji je sa ovim problemom upoznao institucije.

Zbog razgraničenja zaustavljeni radovi i sječa šume – Inspekcija naložila zabranu radova

Iako se danas privatna imanja na kojima se siječe vode kao privatna uz teret da se nalaze u zaštićenom prostoru, iz NPCG kažu da je došlo do obustave radova i sječe u Maloj Crnoj Gori upravo zbog utvrđivanja razgraničenja između privatne i državne imovine.

“Upoznati smo sa aktivnostima vezanim za sječu šume u ruralnom području i atarima sela Mala Crna Gora. Na osnovu privatne prijave, nadležne inspekcije su obišle teren i izdale određena rješenja i preporuke za dalje sprovođenje aktivnosti. Napominjemo da nije bilo primjedbi na rad službi JP Nacionalni parkovi Crne Gore, ali je inspekcija naložila obustavljanje daljih aktivnosti na ovom području dok se ne sprovedu određene aktivnosti na terenu. Zapravo se pojavila sumnja u ispravnost razgraničenja između privatnog i državnog vlasništva, a što nije u nadležnosti ovog Javnog preduzeća” saopštili su iz NPCG.

Sječa realizovana bez znanja UNESCO-a i Agencije za zaštitu prirode I životne sredine

Prema informacijama do kojih je došao PCNEN, ni UNESCO ni Agencija za zaštitu prirode i životne sredine nisu obaviješteni o načinu gazdovanja niti su dali bilo kakve saglasnosti.

“Vlada Crne Gore donosi Plan upravljanja za nacionalne parkove Crne Gore, a Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odobrava godišnje Programe upravljanja. Shodno Zakonu o zaštiti prirode, za sprovođenje aktivnosti iz Plana i Programa upravljanja, ovo Javno preduzeće ne pribavlja dodatnu saglasnost od Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore. Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore nema nadležnost obavještavanja ili informisanja UNESCO-a o realizaciji planskih i programskih aktivnosti, već su ove aktivnosti u nadležnosti Komisije UNESCO pri Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta. Komisija dostavlja UNESCO-u informacije o onim radnjama i aktivnostima koje mogu ugroziti temeljne vrijednosti UNESCO područja”, objašnjavaju  iz NPCG.

Oni navode da “sječa u državnim šumama je isključivo sanitarnog karaktera i sprovodi se u cilju zaštite šuma, unapređenja zdravstvenog stanja i održavanja postojećih prirodnih šuma u svom izvornom obliku”, a da “sječa u privatnim šumama nema karakter degradacije ili narušavanja postojeće izvornosti prirodnih šumskih ekosistema”. “Ponavljamo da se od strane nadležnih inspekcijskih službi, sve aktivnosti vezane za sječu šume u nacionalnim parkovima vrše kroz redovnu kontrolu”.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine kažu da nisu obaviješteni o sječi i načinu obavljanja sječe koja se radi prema Planu upravljanja pa su nas uputili da sva pitanja uputimo NP Crne Gore i nadležnim inspekcijama.

“Agencija za zaštitu životne sredine nije izdavala dozvole ili odobrenje NP Crne Gore za vršenje radnji kojima bi se mogla vršiti  doznaka i sječa stabala u okviru Nacionalnog parka Durmitor”, rekli su za PCNEN u Agenciji.

 Ministarstvo nauke, kulture i sporta se oglasilo nenadležnim

Kada smo pokušali da stupimo u kontakt sa Crnogorskom nacionalnom komisijom za UNESCO, njena šefice Milice Nikolić uputila nas je na Ministarstvo nauke, kulture I sporta, jer njoj nije dozvoljena direktna komunikacija sa medijima. Nakon par urgencija, u kojima smo tražili odgovore ili odobrenje da Milica Nikolić direktno da odgovore na postavljena pitanja vezana za UNESCO, dobili smo odgovor da ovo Ministarstvo nije nadležno za pitanja koja smo im postavili, ali su nam detaljno objasnili funkciju NPCG i uputili nas na njih.

UNESCO izvještaj zabranjuje sječu

Prema UNESCO izvještaju jasno se navodi da je sječa zabranjena u zoni zaštite, a da je u Drugoj i Trećoj zoni dozvoljena sanitarna sječa oborenog drveća za potrebe grijanja. Prema tvrdnjama Miloša Lazarevića, sječa zdravih stabala je realizovana i u drugoj zoni zaštite, iako je ista zabranjena i u Trećoj. On napominje da je sramota da institucije koje treba da čuvaju UNESCO baštinu podstiču devastiranje iste, ali se nada da će se to promijeniti i da su samo neznanje i nemar po srijedi.

Isječak iz UNESCO izvještaja koji se odnosi na NP Durmitor

“Sječa šume u području Male Crne Gore, koje je takođe dio UNESCO prirodne baštine, se nastavlja uz blagoslov nove vlasti i nadležnih organa i nakon pada prethodne vlasti, koja je svoje devastatorske projekte započela sječom šume kod Crnog Jezera. Brojni sastanci NVO sektora sa upravom Nacionalnih parkova, Agencijom za zaštitu životne sredine kao i ministarstvima očigledno nije urodila plodom jer se organizovani kriminal nastavlja, a devastatori nastavljaju da ostvaruju profit na štetu svih nas”, upozorava Miloš.

“Stanovište UNESCO je jasno, nema sječe unutar UNESCO prirodne baštine, a svaki vid intervencije mora pratiti mišljenje UNESCO i IUCN eksperata. Zamislite kako se vlast ophodi prema drugim resursima kad se ovako ophodi prema UNESCO zaštićenom području. Sanitarna sječa ne znači sječa zdravih stabala tek tako! Strateška dokumenta koja se odnose na UNESCO područja prije nego što se usvoje moraju biti prosljeđivana UNESCO na mišljenje i sugestije. Mora se jasno podvući da teška mehanizacija jednostavno ne smije u srce zaštite!”, kaže Lazarević i  dodaje da je tužno što su opet građani ti koji brane prirodna dobra pored institucija. On napominje da institucije moraju sarađivati i informisati UNESCO o ovakvi važnim pitanjima, a ne praviti se nenadležnima.

 “Priđeš li mi stablu mome, a glavu ću ti okinut i tebi i njima”

Kada smo sa mještaninom, Vuksanom Šipčićem koji nas je pozvao da snimimo sječu i devastaciju pokušali da dođemo do mjesta sječe, spriječeni smo od radnika i mještana koji su izvlačili  šumu i tvrdili da su ta imanja njihova. Neki od njih su nam ozvoljavali pristup, dok su drugi bili izričiti da ne smijemo da snimamo niti da prođemo putem. Tom prilikom, pale su i prijetnje i uvrede, a sve u namjeri da nam se onemogući snimanje posječenog drveća i pričinjenu  štetu. U cilju čuvanja identiteta osoba koje su vrijeđale i prijetile, objavljumemo samo djelić kao dokaz da su iste izrečene- Želja nam je da se slične uvrede i prijetnje nikad ne ponove, kao i da mještani i ostali građani shvate značaj zaštite prirode, međusobnog uvažavanja  i slobode medija tj. prava javnosti da zna na koji način se čuvaju prirodna dobra Crne Gore i svijeta.

Vuk VUJISIĆ