Solarni sistemi u zimskim uslovima
Foto: ecoportal.me
Izvor: Ecoportal.me
Kada prvi snijeg zatrpa krov ili polje solarnih panela, mnogi odmah pomisle: sad više nema struje. Međutim, samo djelimično su u pravu. Solarni paneli ne prestaju da rade samo zato što je oko njih hladno, niti su „pokopani“ snijegom kao neki stari paneli iz priča. Oni su, u stvari, dizajnirani da rade i u teškim uslovima, pa i pod snijegom.
Ako su solarni paneli u potpunosti prekriveni snijegom, proizvodnja struje privremeno opada ili se čak zaustavlja. No, to stanje u većini slučajeva traje kratko. Paneli su po pravilu postavljeni pod nagibom od 30 do 40 stepeni, a njihova tamna, glatka površina pomaže da se snijeg sam otopi ili sklizne čim se pojavi sunce.
U suštini, paneli se ponašaju kao površina automobila parkiranog na suncu. Prvi sloj snijega počinje da se topi odozdo, smanjuje trenje i gura ostatak niz panel.
Hladnoća ne smeta – naprotiv
Jedna od najčešćih zabluda je da solarni paneli rade slabije zimi zbog hladnoće. Zapravo, situacija je obrnuta: solarne ćelije imaju veću efikasnost kada je napolju hladno.
Na visokim temperaturama, dolazi do smanjenja napona unutar ćelija, što umanjuje ukupnu izlaznu snagu. Zimi, uz niže temperature i čisto nebo, solarni paneli mogu proizvoditi više električne energije po satu nego tokom vrelog julskog dana.
Ova tvrdnja je višestruko potvrđena u naučnim analizama, uključujući i izvještaj Američkog ministarstva energetike (DOE) koji navodi da je „hladnoća saveznik, a ne neprijatelj“ solarne efikasnosti.
Djelimično prekrivanje snijegom? Paneli i dalje rade
Ako je snijeg prekrio samo dio panela, recimo jednu trećinu, proizvodnja ne prestaje u potpunosti, ali može biti ograničena.
Paneli su sastavljeni od nizova ćelija, koje funkcionišu kao lanac. Ako jedan segment ima problem, to može usporiti cijeli niz. Međutim, većina modernih panela ima ugrađene by-pass diode, koje „preskaču“ zasijenjene djelove i omogućavaju ostatku panela da nastavi sa radom. To znači da i djelimično osunčani paneli i dalje proizvode korisnu energiju.
Iako zvuči kontraintuitivno, snijeg ponekad ima pozitivan efekat. Svježe napadali snijeg ima visok albedo, tj. sposobnost da reflektuje svjetlost. Ta reflektovana svjetlost može dodatno doprijeti do panela, naročito ako su postavljeni nisko, na tlu ili na krovovima sa jasnom ekspozicijom.
To može, u određenim vremenskim uslovima, čak blago povećati proizvodnju struje u jutarnjim i popodnevnim satima.
Svakako da postoje i situacije u kojima snijeg može negativno uticati na prozvodnju. Snijeg može smanjiti proizvodnju energije ako ostane na panelima duže vrijeme. Jedna studija pokazuje da u klimatskim uslovima sa mnogo snijega (npr. u Kanadi ili Skandinaviji) gubici mogu biti značajni u kratkim periodima tokom zimskih mjeseci, pa čak i do 100% dok je panel potpuno pokriven.
Ali ako gledamo godišnji prosjek, ukupni gubitak zbog snijega često iznosi manje od 10% ukupne proizvodnje, ponekad i samo par procenata, zavisno od nagiba panela, lokalne klime i učestalosti sniježnih padavina.
To znači da čak i tamo gdje zima traje puna četiri mjeseca, solarni sistemi isplativi i pouzdani ostaju tokom cijele godine.
Treba li čistiti snijeg ručno?
U većini slučajeva – ne treba.
Paneli su projektovani tako da se sami „čiste“ uz pomoć sunčeve toplote i gravitacije. Ručno čišćenje nije samo nepraktično već može biti i opasno po bezbjednost i štetno za integritet panela.
Izuzeci su ravni krovovi, ekstremne količine snijega, ili komercijalni sistemi gdje se pažljivo prati svaki proizvedeni kilovat energije.
Zima i snijeg ne zaustavljaju solarnu proizvodnju, oni je samo privremeno usporavaju. I ne samo to, hladni dani donose čistije i efikasnije sate proizvodnje, a tehnologija je danas toliko napredovala da se i izazovi djelimične zasijenjenosti lako prevazilaze.
Za one koji razmišljaju o solarnoj energiji, poruka je jasna: ne odlažite odluku zbog zime.
U stvarnosti, solarni paneli nastavljaju da vrijedno rade čak i kad im se na površini nakratko zadržao snježni pokrivač, baš kao i ljudi pod kapom i šalom, koji fukncionišu bez obzira na ‘privremeni pokrivač’.
