Šta bi se dogodilo kada bi Zemlja prestala da se okreće?

Od svog formiranja prije oko četiri i po milijarde godina, Zemlja je neprestano rotirala oko svoje ose, izvršivši punu revoluciju za gotovo 24 sata (preciznije, za 23 sata i 56 minuta). Ona, takođe, svakoga dana napreduje po svojoj orbiti oko Sunca, koju pređe za 12 mjeseci.

Da li ste se ikada zapitali šta bi se dogodilo kada bi Zemlja iznenada prestala da se okreće, makar samo na sekundu? Koje bi mogle da budu zloslutne posljedice, uzimajući u obzir ljude, klimu i sve što pokriva površinu naše planete? Očekivano je da bi posljedice biti katastrofalne i razorne, smatraju naučnici.

Zemlja rotira oko svoje ose brzinom od 0 km/čas na polovima, do 1.600 km/čas na ekvatoru, u zavisnosti od geografske širine. Na mnogim mjestima u Evropi, na primjer, rotira brzinom od oko 1.180 km/čas, ali mi to ne primjećujemo, jer se okrećemo zajedno sa njom.

Astrofizičar Nil de Gras Tajson objašnjava šta bi se desilo ljudima ako bi Zemlja iznenada prestala da se okreće:

„To bi bilo katastrofalno. Svi se krećemo sa Zemljom brzinom od 800 milja na sat prema istoku. Kada bi se Zemlja zaustavila, a vi niste vezani pojasom, pali biste i kotrljali se 800 milja na sat prema istoku. To bi ubilo sve na Zemlji. Ljudi bi letjeli kroz prozore. Bio bi to baš loš dan”, kaže De Gras Tajson.

Zaustavljanje bi promijenilo klimu
Ako bi Zemlja prestala da se okreće na neodređeno vrijeme, a ne samo na sekundu, došlo bi do niza nevjerovatnih promjena. Prve nagle promjene bile bi u atmosferskim obrascima, odnosno načinu kretanja vazdušnih struja, koje igraju veoma važnu ulogu u kontroli padavina i temperatura.

Jedna od posljedica bi mogla da bude pojava pustinja tamo gdje su sada šume ili transformacija smrznutih tundri u prijatno okruženje pogodno za život.

Još jedna katastrofalna posljedica tiče se Zemljinog jezgra, koje se dijelom sastoji od rastopljenog gvožđa. Ako bi Zemlja iznenada prestala da se okreće, nestalo bi magnetno polje koje stvara magnetni dipol nastao rotacijom rastopljenog gvožđa u Zemljinom jezgru.

Bez ovog geomagnetnog polja, nestao bi i zaštitni štit koji čuva planetu od štetnog zračenja sunca i kosmičkih zraka. Šta sprječava Zemlju da se zaustavi? Naša planeta, kao i skoro svaka druga u svemiru, stalno se okreće oko svoje ose, jer ništa ne može da je zaustavi.

„Ako zavrtite kružni tok na igralištu i pustite ga, na kraju će se zaustaviti. To je zato što se dok se okreće, vazduh i površina igrališta izazivaju trenje i usporavanje. Zemlja, s druge strane, nastavlja da rotira, jer je prostor oko nje praktično prazan. U svemiru nema vazduha ili drugih čestica koje bi mogle da zaustave ovo kretanje”, stoji na space.com.

Možda bi samo sudar sa drugom planetom mogao iznenada da dovede Zemlju u zastoj ili barem da je uspori, smatraju na ovom portalu.

Ono što možda nije široko poznato jeste činjenica da Zemlja postepeno usporava svoju rotaciju zbog Mjeseca. „Kretanje strane Zemlje okrenute prema Mjesecu nije savršeno izbalansirano gravitacijom, kao ni strana Zemlje koja je okrenuta od Mjeseca. Ova neravnoteža stvara okeanske plime, koje čine da se okeani uzdižu sa obje strane Zemlje“, stoji objašnjenje na space.com.

Tokom Zemljine rotacije, izbočine izazvane plimom i osjekom kreću se duž površine Zemlje poput talasa. Ovo kretanje vrši silu koja djeluje u suprotnom smjeru od smjera rotacije, postepeno usporavajući period rotacije planete. Zbog toga se dužina dana na Zemlji mijenja za oko jednu sekundu svakih 50.000 godina.

Ipak, za sada možemo da budemo mirni: Zemlja će nastaviti da se okreće još veoma dugo.

U međuvremenu, postoje hitnija pitanja koja treba rešavati prije nego što bude prekasno, kao što su klimatske promjene, na primjer. Ono što uvijek treba da imamo na umu jeste da je zemlja potrebnija nama, nego mi njoj.