Šta će biti na dnevnom redu konferencije o klimatskim promjenama – COP 28?

U novembru ove godine, Dubai će biti domaćin konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, poznate kao COP 28. Nakon istorijske COP 27 koja je obilježena koracima u finansiranju “gubitaka i šteta”, kritičari su istakli nedostatak aktivnosti na drugim ključnim klimatskim ciljevima. 

Foto: Kamran Jebreili/AP

Mnogi su već počeli da gledaju na COP 28 i utvrđuju korake koji su potrebni da bi se osiguralo da sljedeća konferencija o klimi rezultira klimatskim djelovanjem na mnogim frontovima. Konferencija se održava u periodu od 30. novembra do 12. decembra.

Ovo su ključne teme koje će oblikovati konferenciju ali i šta se može očekivati u vezi sa globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.

Gubitak i šteta

Na COP 27, dogovoren je sporazum o “gubitku i šteti”, ali mnoga pitanja ostaju neriješena, uključujući ko će uplaćivati u fond i ko će imati pravo na sredstva. Očekuje se da će prelazni komitet dati preporuke o operacionalizaciji ovog fonda na COP 28.

Aleks Skot, koji vodi program klimatske diplomatije i geopolitike na E3G-u, rekao je za da ova pitanja „već duže vreme stoje u osnovi diskusija o finansiranju klimatskih pitanja“, ali nakon godina zastoja, pitanja će morati da budu riješena u narednih godinu-dvije.

Klimatsko finansiranje

Zemlje sa visokim prihodima suočavaju se sa pritiskom da ispune cilj mobilizacije 100 milijardi dolara godišnje za finansiranje prilagođavanja. Očekuje se da će se ovaj cilj preći u 2023, ali reforme međunarodnih finansijskih institucija su neophodne da bi se osiguralo dugoročno finansiranje za klimatske napore.

Prošle godine, grupa nezavisnih eksperata koju je naručila Grupa 20 velikih ekonomija objavila je izveštaj u kojem se tvrdi da bi multilateralni zajmodavci mogli da preuzmu veći rizik i pozajmljuju stotine milijardi više bez narušavanja željenog AAA i AA kreditnog rejtinga, što je crvena linija koju akcionari žele da sačuvaju.

Partnerstva za pravednu energetsku tranziciju (JETPs)

Just Energy Transition Partnerships ili JETPs su grupa od sedam partnerstava koja koriste kombinovano finansiranje da pomognu ekonomijama u nastajanju da pređu sa pretjeranog oslanjanja na ugalj na zelene energetske izvore. 

Prvi JETP je plan od 8,5 milijardi dolara za tranziciju Južne Afrike objavljen na COP 26.

Prošle godine su pokrenuti planovi za Indoneziju i Vijetnam – za prvi se očekuje da će dostići skoro 20 milijardi dolara, a drugi na 15,5 milijardi dolara, dok su uslovi javnog i privatnog finansiranja još uvek u izradi. Očekuje se da će Indija i Senegal takođe biti objavljeni kao JETP partneri.

Rani sistemi upozorenja

Na COP 27, UN su pokrenule ambiciozan plan za uspostavljanje globalnog sistema ranog upozorenja, zahtijevajući finansiranje od 3,1 milijarde dolara u narednih pet godina. Ovaj plan zahtijevaće pažljivo razmatranje kako će biti finansiran i kako će se implementirati u narednih pet godina.

Da bi se osigurala efikasna implementacija, generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš osniva savjetodavni odbor kojim će kopredsjedavati čelnici Svjetske meteorološke organizacije i Kancelarije UN-a za smanjenje rizika od katastrofa.

Paola Albrito, direktorka UNDRR, rekla je da će 2023. fokus biti na tri prioriteta: identifikovanje trenutnih nedostataka i procjena sposobnosti potrebnih da bi se osiguralo da svi na Zemlji budu pokriveni ranim upozorenjima, napredovanje na planu implementacije, povećanje i obezbeđivanje sredstava za uvođenje i ubrzavanje implementacije.

Globalna evidencija i globalni cilj prilagođavanja

Prva Globalna evidencija, proces razmatranja globalne implementacije Pariskog sporazuma, završiće se na COP 28. 

Proces, koji je počeo na COP 26, trenutno je u drugoj fazi: period tehničke procjene koji se završava u junu. Ovo uključuje lične dijaloge usredsređene na tri teme analize stanja: ublažavanje, prilagođavanje i implementaciju i podršku.

Pariskim sporazumom ustanovljen je Globalni cilj prilagođavanja sa ciljem pokretanja kolektivnih akcija na klimatskoj adaptaciji. Na COP 26, zemlje su se složile da pokrenu dvogodišnji radni program za prevođenje GGA u konkretne akcije.

Na COP 27, zemlje su odlučile o uspostavljanju okvira za postizanje GGA. O okviru će se razgovarati tokom radionica uoči COP 28 i trebalo bi da se razmotri i usvoji na COP 28 u novembru.

Rat u Ukrajini doveo je do zapanjujuće nestašice hrane — što znači da su u prodavnicama u Kijevu često prazne police. Foto: Kap svjetlosti/Ukrajina

Sistemi ishrane

Na COP 27, zemlje su se složile oko novog četvorogodišnjeg plana o poljoprivredi i bezbijednosti hrane. Novi plan je nasljednik zajedničkog rada u poljoprivredi Koronivije osnovanog 2017.

Iako su zagovornici sistema ishrane lobirali da se obim novog plana proširi sa poljoprivrede na fokusiranje na pristup sistemima ishrane, konačni sporazum je smanjio reference na pristupe sistema ishrane i bio je „lišen kritičnih intervencija kao što su ishrana i promjene u ishrani, prilagođavanje i planove rada na ublažavanju“.

Organizacija za hranu i poljoprivredu planira objaviti mapu puta za smanjenje emisija iz sistema za hranu i poljoprivredu na COP 28.

Sa ovim ključnim temama na dnevnom redu, COP 28 obećava biti odlučujuća konferencija koja će oblikovati globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena. Svijet će pažljivo pratiti dešavanja u Dubaiju, nadajući se hrabrim odlukama i konkretnim akcijama koje će pomoći u zaustavljanju klimatske krize.

Izvor: Ecoportal

Skip to content