STUDIJA POKAZALA: Zbog društvenih mreža drastično raste depresija, usamljenost…
Listanje stranica na društvenim medijima prije izaziva osjećaje zavisti, ljubomore i osuđivanja zbog sreće drugih, nego saosjećanje ili radost.
Iako su obećavali povezanost, društveni mediji izazvali su krizu izolacije kod mladih. Drastično raste nivo tjeskobe, depresije, usamljenosti i nepovjerenja, a u pozadini svega su društveni mediji i vrijeme provedeno ispred ekrana koje istiskuje aktivnosti na otvorenom i potkopava iskustvo pripadnosti.
Od široko rasprostranjenog usvajanja društvenih medija i sveprisutnog vremena provedenog pred ekranima, nivo prijavljene anksioznosti, depresije i usamljenosti među mladima znatno su porasle, kao i posjete hitnoj pomoći zbog samopovrjeđivanja, pokušaja samoubistava i samoubistva.
Svaki pokazatelj mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti među tinejdžerima i mladim odraslim osobama postao je negativniji od 2012. godine, upozorava psihološkinja Jean Twenge.
Može li se toliko zabrinjavajućih trendova pripisati rastućoj upotrebi tehnologije?
Na žalost, sada postoje uvjerljivi dokazi o uzrocima i posljedicama.
Između 2004. i 2006. Facebook je javnosti predstavljen prvo na univerzitetskim kampusima, ali nisu svi kampusi uveli pionirsku platformu u isto vrijeme. Postupno uvođenje stvorilo je korisnu priliku za istraživanje: podaci o mentalnom zdravlju iz kampusa koji još nisu imali Facebook mogli bi se koristiti kao kontrolna varijabla za procjenu uticaja društvenih medija.
Nedavna studija koju je vodio Alexey Makarin uradila je upravo to, ispitujući podatke iz više od 350.000 odgovora studenata na više od 300 fakulteta, upoređujući fakultete koji su imali Facebook s onima koji nisu.
Njegov tim je otkrio da je uvođenje Facebooka izazvalo kliničku depresiju kod oko 2% studenata. A to je bilo prije uvođenja poput News Feeda ili dugmića ‘like’ – a kamoli platformi poput Tik Toka – koje vjerovatno imaju daleko veći kapacitet da preotmu sisteme ‘nagrađivanja’ mozga.
Osim društvenih medija, tek počinjemo da shvatamo složene posljedice vremena pred ekranom koje uveliko utiču na mozak u razvoju.
Profesor Michael Rich s Medicinskog fakulteta Harvard, koji je direktor i osnivač Digital Wellness Laba u Bostonskoj dječjoj bolnici, tvrdi da je rastući ljudski mozak neprestano uključen u izgradnju neuronskih veza dok upotrebljava manje korištene veze.
Vrijeme ispred ekrana pruža osiromašenu stimulaciju mozga u razvoju u odnosu na interakciju u stvarnom životu. Mladi ljudi napreduju na raznolikom izboru iskustava – uključujući vrijeme provedeno na otvorenom, vrijeme u kojem komuniciraju licem u lice s drugima i vrijeme za puštanje uma da jednostavno odluta, kaže dr Rich dodajući da je dosada prostor u kojem se razvijaju kreativnost i mašta, prenosi Ordinacija.
Jasno je da uređaji sprječavaju djecu da provode vrijeme vani, uživo s prijateljima. Takođe je jasno da korištenje društvenih medija doprinosi padu povjerenja.
Rad iz 2022. objavljen u Journal of Personality and Social Psychology otkrio je da je vjerovatnije da će listanje feedova društvenih medija izazvati osjećaje zavisti, ljubomore i osuđivanja zbog sreće drugih, nego saosjećanje ili radost. Zbog udaljenosti i relativne anonimnosti života na internetu manje je vjerovatno da će ljudi osjećati empatiju nego u situacijama uživo – što je faktor koji dovodi do visokih stopa nepovjerenja u druge ljude i institucije, posebno među mladima.
Šta možemo da uradimo kao porodice i i pojedinci?
Psihološkinja Univerziteta Cambridge Amy Orben nudi korisnu metaforu posebno za roditelje.
Društveni mediji su poput okeana. To znači da bi roditelji, prije nego što puste svoju djecu da plivaju u otvorenim vodama, trebali da se pobrinu da dijete bude dobro obučeno i opremljeno – uz kurseve plivanja, bezbjednosne prsluke i puno nadzora. Ipak, u konačnom, ne može se prebaciti odgovornost na mlade ljude – pa čak ni na njihove roditelje – da riješe ovaj problem. Ovo su sistemski problemi privrede i društva.
Evropska unija predložila je propise kojima se društvene mreže smatraju odgovornima za štetu i obezbjeđivanju transparentnosti algoritama koje koriste. U SAD-u je dvostranačka grupa od 42 državna tužioca podnijela tužbe protiv Facebookove matične firme Mete, navodeći da djelovi njenih mreža stvaraju zavisnost i ciljaju na mlade ljude. Ovo su važni koraci, ali nedovoljni kada se uzme u obzir da se radi o opštem mentalnom zdravlju u budućnosti.
