Većinu sredstava iz paketa EU za energetsku krizu nije moguće pratiti
Samo 163 miliona eura od ukupno 1 milijarde eura hitne pomoći Evropske komisije može se dokazati da je doprinijelo rješavanju uzroka energetske krize i napretku Zelene agende za Zapadni Balkan, navodi se u novom izvještaju mreže CEE Bankwatch Network, objavljenom danas. Više od dvije godine nakon što je najveći dio sredstava isplaćen, većina troškova i rezultata i dalje se ne može pratiti putem javno dostupnih izvora.
Najavljen u novembru 2022, EU Energetski paket podrške za Zapadni Balkan imao je za cilj ublažavanje neposrednih efekata energetske krize i ubrzanje energetske tranzicije. 500 miliona eura trebalo je da bude isplaćeno preko Western Balkans Investment Framework (WBIF), dok je druga polovina predstavljala budžetsku podršku za pomoć ranjivim porodicama i malim preduzećima.
90 procenata sredstava budžetske podrške prebačeno je između februara i maja 2023, dok je ostatak planiran nakon završetka Akcionih planova. Praćenje je trebalo da se zasniva na indikatorima, a ne na potrošnji. Komisija je 2022. objavila „indikativne“ planove, ali konačne verzije za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Sjevernu Makedoniju izgleda da nisu dostupne online.
Kratkoročne subvencije za račune za energiju dominirale su nacrtima planova, sa nejasnim rezultatima. U Albaniji, podrška je pokrivala samo postojeće šeme, dok su Crna Gora i Srbija pružile jednokratne isplate bez dugoročnog efekta. Sjeverna Makedonija je subvencionisala sve račune domaćinstava za električnu energiju putem transfera državnoj energetskoj kompaniji ESM, umjesto da cilja samo ranjive potrošače.
Crna Gora i Srbija su u svoje Akcione planove uključile i mjere „energetske bezbjednosti“, uključujući direktne subvencije za fosilna goriva kroz nabavku nafte.
Sve zemlje su planirale podsticaje za izolaciju, efikasne sisteme grijanja i/ili male obnovljive instalacije, ali su samo Bosna i Hercegovina i Kosovo objavili značajnije informacije o napretku. Od 500 miliona eura budžetske podrške, Bankwatch je uspio da potvrdi samo 41,1 milion eura kao doprinos održivoj energetskoj tranziciji.
Pipa Galop, službenica za energetsku politiku jugoistočne Evrope u Bankwatch-u, kazala je da je nedostatak javnih informacija o energetskom paketu EU za Zapadni Balkan neshvatljiv.
„Nedostatak javnih informacija o energetskom paketu EU za Zapadni Balkan je neshvatljiv. Na brzinu postavljeni fondovi zasnovani na indikatorima postaju modus operandi Komisije u regionu, ali bez koherentnih planova potrošnje, javnih konsultacija, redovnih izvještaja o napretku i odgovornosti, milijarde eura javnih sredstava rizikuju da budu uzalud potrošene.“
Davor Pehchevski, koordinator za energiju Balkana u Bankwatch-u naveo je da je glavna energetska kriza odavno prošla.
„Glavna energetska kriza odavno je prošla, pa je krajnje vrijeme da vlade i Komisija odgovore na pitanje od milijardu eura: šta je urađeno i kakve je rezultate dalo? U regionu poznatom po nepotizmu i korupciji, nevjerovatno je da je toliko novca isplaćeno unaprijed, uz tako malo uslova. Očekujemo da se što prije sprovede temeljna evaluacija Paketa, uz uključivanje svih relevantnih aktera, i da rezultati budu javno dostupni.“
“Do sredine jula 2025, Albanija i Crna Gora primile su svoje posljednje tranše od 10 procenata (u novembru 2024. i decembru 2023); Kosovo i Bosna i Hercegovina su ih zatražile; dok Sjeverna Makedonija i Srbija to još nijesu učinile.
Kako su kazali ,,ova aktivnost je dio projekta “Green Agenda Navigator” koji podržava Evropska unija. Projekat sprovodi Beogradska otvorena škola u saradnji sa šest regionalnih partnera: Aarhus Centre Association, Eco-Team, Eco-Z, Centar za istraživanje i informacije o životnoj sredini Eko-Svest, Protection and Preservation of Natural Environment in Albania i CEE Bankwatch Network.
Izvještaj je dostupan OVDJE.
