Vučić optužuje kritičare za gubitak velike investicije, opozicija tvrdi da je projekat bio pravno i koruptivno sporan
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija ostala bez investicije vrijedne oko 750 miliona eura, nakon što je kompanija Affinity Partners, iza koje stoji Džared Kušner, odustala od projekta obnove i prenamjene kompleksa Generalštaba u Beogradu. Vučić tvrdi da je povlačenje investitora direktna posljedica, kako je naveo, „kampanje i hajke“ koju su vodili politički protivnici i dio javnosti, sa ciljem da se Srbija ocrni i obeshrabre strani ulagači.
Prema njegovim riječima, riječ je o projektu koji je mogao donijeti hiljade radnih mjesta i snažan ekonomski impuls, a sada je, kako kaže, zemlja ostala sa ruiniranim objektom i ozbiljnom finansijskom štetom. Vučić je naglasio da u tom poslu nije bilo korupcije i poručio da će insistirati na odgovornosti svih koji su, po njegovom mišljenju, doprinijeli propasti investicije.
Iz Kušnerove firme saopšteno je da se povlače jer smatraju da veliki projekti treba da ujedinjuju, a ne da izazivaju duboke podjele u društvu. Odluka je objavljena istog dana kada je Tužilaštvo za organizovani kriminal podnijelo optužni predlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još troje osoba, zbog nezakonitog postupanja prilikom skidanja statusa kulturnog dobra sa zgrada Generalštaba. Američki mediji su prethodno naveli da su protesti javnosti i pravni rizici dodatno opteretili projekat.
Ministar finansija Siniša Mali ocijenio je da će povlačenje Kušnerove firme negativno uticati na investicionu klimu i upozorio da su strani direktni investicioni prilivi ove godine manji nego prethodnih, djelimično zbog političkih tenzija i blokada. Istovremeno, pojedini ekonomski analitičari upozoravaju da investitor može čak potraživati i odštetu od države.
Sa druge strane, opozicija i stručna javnost odbacuju Vučićeve optužbe. Lider stranke Srbija centar Zdravko Ponoš smatra da je projekat bio politički i pravno „radioaktivan“, te da je porodica Donalda Trampa procijenila da bi im nanio više štete nego koristi. On tvrdi da je ključni problem bila korupcionaška dimenzija i pokušaj da se posebnim zakonom zaštite odgovorni za nezakonito skidanje zaštite sa kulturnog dobra.
Sličan stav dijele i stručnjaci iz oblasti zaštite kulturne baštine, koji naglašavaju da Generalštab formalno i dalje ima status kulturnog dobra i da njegovo uklanjanje iz registra nije sprovedeno u skladu sa zakonom. Upozoravaju da povlačenje jednog investitora ne znači i kraj pritisaka da se objekat ponudi nekom drugom, ali ističu da bi svaki takav pokušaj morao biti u skladu sa Ustavom i važećim propisima.
Slučaj Generalštab tako je postao još jedna tačka oštrog političkog sukoba u Srbiji, u kojem vlast govori o izgubljenim investicijama i ekonomskim prilikama, dok kritičari upozoravaju na vladavinu prava, zaštitu kulturnog nasljeđa i netransparentne dogovore sa moćnim investitorima.
