Život još nije popisan: Koliko vrsta zapravo dijeli Zemlju sa nama?

Izvor: Ecoportal.me

Naučnici godišnje otkrivaju više od 16.000 novih vrsta. Prije više od 300 godina, švedski prirodnjak Krl Line započeo je ambicioznu misiju – imenovati i klasifikovati svaku živu vrstu koja se može pronaći. Uveo je čuveni binomni sistem imenovanja i formalno opisao više od 10.000 biljnih i životinjskih vrsta, ostavivši temelj onoga što danas poznajemo kao modernu taksonomiju. I dok bi se moglo pomisliti da je danas otkriveno gotovo sve što priroda ima da ponudi, nauka upravo dokazuje suprotno.

Prema novoj studiji istraživača sa Univerziteta Arizona, objavljenoj u renomiranom časopisu Science Advances, brzina otkrivanja novih vrsta je veća nego ikada u istoriji. Danas se godišnje opiše više od 16.000 novih vrsta, najviše otkako se vodi evidencija. Istraživači vjeruju da se ovaj trend neće zaustaviti i da je raznolikost života na Zemlji znatno veća nego što se do sada pretpostavljalo.

Brže otkrivanje, veća raznolikost

„Neki naučnici su tvrdili da je tempo opisivanja novih vrsta opao, što bi moglo ukazivati na to da smo pri kraju sa otkrićima, ali naši rezultati pokazuju upravo suprotno,“ kaže profesor John Wiens, ekolog i evolucioni biolog sa Univerziteta Arizona i glavni autor studije. „Zapravo, pronalazimo nove vrste brže nego ikad ranije.“

Wiens i njegov tim analizirali su taksonomske zapise za oko dva miliona već opisanih vrsta iz svih glavnih oblasti života. Fokusirali su se na period između 2015. i 2020. Godine, najnoviji za koji postoji kompletna baza podataka, i ustanovili da se u prosjeku svake godine dokumentuje više od 16.000 novih vrsta. Od toga preko 10.000 su životinje (uglavnom insekti i člankonošci), oko 2.500 su biljke, a približno 2.000 gljive.

Štaviše, dobra vijest je da ova stopa otkrivanja daleko nadmašuje broj vrsta koje godišnje izumiru, za koje tim procjenjuje da ih je oko 10. „Pomenute hiljade novoopisanih vrsta nisu samo mikroskopski organizmi, riječ je i o insektima, biljkama, gljivama, pa čak i stotinama kičmenjaka,“ kaže Wiens, pozivajući se i na još jednu svoju nedavno objavljenu studiju.

Koliko još neotkrivenih vrsta postoji?

Istraživači su, koristeći dugoročne trendove, pokušali da procijene koliko vrsta zapravo postoji na planeti. Njihove projekcije su zapanjujuće: dok je trenutno opisano oko 42.000 vrsta riba, stvarni broj bi mogao iznositi čak 115.000. Kada je riječ o vodozemcima, poznato je oko 9.000 vrsta, ali procjene ukazuju da bi ih moglo biti čak 41.000. A kada su biljke u pitanju, ukupan broj vrsta bi mogao premašiti 500.000.

„Kao što je rekao poznati ekolog Robert May, ako bi nas vanzemaljci pitali koliko vrsta živi na Zemlji, ne bismo imali tačan odgovor,“ ističe Wiens. „Danas znamo za oko 2,5 miliona vrsta, ali stvarni broj bi mogao biti u desetinama ili stotinama miliona, možda čak i u milijardama.“

Primjera radi, iako je do sada formalno opisano oko 1,1 milion vrsta insekata, procjene ukazuju da ih u stvarnosti ima najmanje šest miliona. U ranijim radovima, Wiens je išao i korak dalje, sugerišući da bi taj broj mogao dostići i 20 miliona.

Nova otkrića i nova naučna oruđa

Za sada, većina novih vrsta se otkriva pomoću vidljivih osobina: veličine, boje, oblika… Međutim, zahvaljujući napretku u molekularnim tehnikama, sve više postaje moguće razlikovati vrste koje spolja djeluju identično, ali se genetski znatno razlikuju. Ova metodologija posebno obećava u istraživanju bakterija i gljiva, koje često ostaju neprimijećene tradicionalnim taksonomskim metodama.

Svako novo otkriće nije samo podatak u bazi. „Nijedna vrsta se ne može štititi ako nije naučno dokumentovana,“ podsjeća Wiens. „Dokumentacija je prvi korak ka zaštiti. Ne možemo čuvati ono za šta ne znamo da postoji.“

Osim očuvanja biodiverziteta, nova otkrića imaju potencijal da unaprijede ljudsko zdravlje i tehnologiju. Na primjer, neki od najvažnijih savremenih ljekova, uključujući i GLP-1 receptor agoniste koji se koriste za regulaciju težine, inspirisani su molekulima iz pljuvačnih žlijezda guštera Gila. Supstance iz otrova zmija i paukova, kao i one koje proizvode biljke i gljive, trenutno se istražuju zbog njihovog potencijala u liječenju bolova, karcinoma i drugih stanja.

Priroda takođe inspiriše tehnološke inovacije. Fizičke karakteristike nekih vrsta, poput specifične strukture stopala guštera koji se penju po zidovima, služe kao modeli za razvoj novih materijala i površina u savremenom inženjeringu.

Gdje se krije neotkriveni život?

U narednim fazama istraživanja, tim planira da kartira regione gdje se nove vrste najčešće otkrivaju, sa ciljem da identifikuje žarišta još neotkrivene biološke raznolikosti. Takođe, analiziraju ko su ljudi koji danas vrše ova otkrića i da li je došlo do pomaka u odnosu na istorijsku dominaciju evropskih naučnika, ka većoj zastupljenosti istraživača iz zemalja gdje se vrste i otkrivaju.

I, možda najfascinantnije: čak 15% svih do sada poznatih vrsta otkriveno je u posljednje dvije decenije. „Iako je Line započeo svoju potragu prije tri vijeka, znanje o životu na planeti i dalje dramatično raste,“ kaže Wiens. „Svako novo otkriće nas približava cilju da razumijemo i zaštitimo zadivljujući biodiverzitet naše planete.“