Građevinski otpad završava na ilegalnim deponijama, a čak 70% može da se reciklira
Izvor: Balkan green energy
Skoro 1,7 miliona tona građevinskog otpada, ali proizvođači građevinskog materijala, koji imaju potencijal da prerade svu to količinu, često do te sekundarne sirovine ne mogu da dođu, poruka je sa konferencije Obnova od potresa i građevni otpad u kružnom gospodarstvu: Održivost za budućnost u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Količine građevinskog otpada u Hrvatskoj poslednjih godina se povećavaju . U zvaničnom izveštaju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o upravljanju građevinskim otpadom u Hrvatskoj u 2021. navodi se da je ukupna količina procenjena na 1,67 miliona tona, što je porast od 16,8 odsto u odnosu na 2020.
Luka Burilović, predsednik HGK, izjavio je da je skoro 70 odsto građevnog otpada moguće reciklirati i ponovno koristiti. U vremenima kada cene sirovina i materijala rastu, Hrvatska ima priliku ponovno iskoristiti tu sekundarnu sirovinu – priliku koju mora iskoristiti, poručio je on.
Primarna sirovina u proizvodnji građevinskog materijala može se zameniti sa najmanje 10 do 15 odsto recikliranog otpada
Kod proizvodnje građevinskog materijala, kako se moglo čuti, postoji mogućnost da se primarna sirovina u proseku zameni sa najmanje 10 do 15 odsto zamenske sirovinE, odnosno sa recikliranim građevinskim otpadom.
Hrvatski proizvođači građevinskog materijala imaju potencijal da godišnje recikliraju i koriste za proizvodnju novih građevinskih proizvoda čak 1.5 miliona tona građevinskog otpada, istakao je Davor Blažek, predsednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK.
Ali, kako je rekao, u praksi se često događa da ne mogu da dođu do potrebnih količina, pa se nadaju da će u budućnosti biti što manje fotografija ilegalnih odlagališta građevinskog otpada.
Rešenje su reciklažna dvorišta i centri za preradu
Prema rečima Mirjane Čagalj, potpredsednica HGK za graditeljstvo i promet, građevinska industrija mora da odradi svoj deo posla u vezi sa zbrinjavanjem dela otpada, kao i saradnjom za povratak u lanac proizvodnje. Ali, potrebno je raditi i na sistemu reciklažnih dvorišta i centara za preradu i na jednostavnim procedurama za firme.
Reciklažna dvorišta kao rešenje pomenuo je i Branko Bačić, potpredsednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je naglasio da Hrvatska još nije dostigla ciljeve za preradu građevinskog otpada koje je postavila Evropska unija.
Kako bi to uradila potrebno je širom Hrvatske u brojnim lokalnim samoupravama osigurati reciklažna dvorišta, gde bi se taj otpad prerađivao i povećati aktivnosti oko 300 firmi koje se time bave, poručio je Bačić.
