Sa vodoizvorišta ,,Bolje sestre” deset puta manje vode

Izvor: Dan

Izdašnost izvorišta ,,Bolje sestre” naglo je počela da pada od 2016. godine, dostižući kulminaciju 2022. koja, je srećom, prošla bez restrikcija, izjavio je Lakušić.

Glavni problem stanja izvorišta Bolje sestre je nedostatak vode, odnosno pad njegove izdašnosti, koja je sa 2.500 litara u sekundi pala u 2021. godini na nekih 265 litara, upozorava predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zoran Lakušić.

,,To je veliki problem i veliki izazov koji stoji pred Regionalnim vodovodom – kako obezbijediti potrebne količine vode za ljetnju turističku sezonu. Izvorište Bolje sestre spada u red najkvalitetnijih izvorišta u pogledu kvaliteta vode za piće, kojoj nije potreban dodatni tretman, osim elementarne dezinfekcije. Nažalost, posljednjih godina imamo kao trend činjenicu da imamo pad izdašnosti ovog izvorišta, i da, ako se on nastavi to dovodi u pitanje stabilnost snabdijevanja primorja, čime će ugroziti ekonomiju i turizam cijele države”, naglašava Lakušić.

Ukazuje da je devastacija lijeve obale rijeke Morače doprinijela ugrožavanju funkcionisanja izdašnosti izvorišta Bolje sestre.

,,Mora se doći do konstruktivnih rješenja za neka od pitanja koja su od vitalnog značaja za revitalizaciju korita rijeke. Upravo su dugo očekivana istraživanja precizirala i dala odgovore na ova pitanja. Po svemu, nekontrolisano odnosno prekomjerno vađenje šljunka jeste osnovni uzrok pada izdašnosti Bolje sestre. Dokaza je više. Prije svega spušteno je korito Morače za nekoliko metara, čime je njen tok ubrzan i smanjeno prihranjivanje priobalnih podzemnih voda u Grbavcima. Drugo, dokazano je opadanje nivoa vode u kopanim bunarima u Grbavcima za više od tri metra, a mnogi su i presušili u odnosu na period prije eksploatacije šljunka i otvaranja izvorišta. Treće, putem testiranja dokazana je veza podzemnih voda u Grbavcima sa vodama izvorišta Bolje sestre. Dakle, Morača nema direktni kontakt sa vodama izvorišta Bolje sestre, ali ima sa podzemnim vodama aluvijalne ravni u Grbavcima, a time indirektno i sa vodama izvorišta. Institucije sistema moraju naći način da primoraju kompanije koje su napravile ekološku katastrofu da saniraju korito Morače i da nadoknade pričinjenu štetu. Da se to uradi prirodnim putem potrebne su stotine godina. Po nekim procjenama šteta se mjeri stotinama miliona eura”, izjavio je Lakušić.

Na negativne posljedice ekploatacije šljunka Regionalni vodovod ukazivao je godinama unazad.

,,Ali situacija se nije popravljala, nažalost, do hrabre i smjele odluke aktuelne Vlade i njenog predsjednika Dritana Abazovića da se suprotstavi daljoj devastaciji rijeke Morače i izvorišta Bolje sestre sa elementima ekološke katastrofe. Monitoringom stanja na terenu i analizom utvrđen je negativan uticaj postojećih objekata, kao i postrojenja, da negativno utiču na životnu sredinu na način što emituju i ispuštaju štetne materije, i u fazi rada i u fazi mirovanja i da to direktno ugrožava izvorište Bolje sestre. Samim tim ugrožen je javni interes u smislu vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, pa su neophodne hitne sanacije terena zbog ekološke katastrofe u području zahvata vodoizvorišta Bolje sestre. Regionalni vodovod Crnogorsko primorje kontinuirano ispunjava svoju misiju obezbjeđivanja dovoljnih količina vode visokog kvaliteta građanima i turistima na crnogorskom primorju, a njegovo djelovanje u značajnoj mjeri utiče na ishod turističke sezone, zbog čega je važno preduzeti sve konkretne mjere na zaštitiizvorišta Bolje sestre i kroz sanaciju korita Morače”, ukazuje Lakušić.

Dodaje da je jedan od rezultata naučne tehno-ekonomske studije da je neophodno sprovesti projekat remedijacije korita Morače, jer se prirodnim procesima ne može sanirati stanje u kojem se sada nalazi, te da postoji realna opasnost da se i tim procesima stanje još više pogorša.

,,Ukoliko je tendencija da se ovo izvorište zadrži u funkciji, neophodna je hitna sanacija korita Morače, imajući u vidu da je iz godine u godinu pad izdašnosti u ljetnjim mjesecima oko 50 litara u sekundi, što znači da bi za par godina izvorište presušilo u periodu najveće potražnje za vodom na crnogorskom primorju. Izdašnost izvora Bolje sestre naglo je počela da pada 2016. godine, dostižući kulminaciju 2022. koja, je srećom, prošla bez restrikcija. Iako je prestala eksploatacija šljunka i pijeska imamo i dalje prokopavanje riječnim tokom i udubljivanje zbog ubrzanja riječnog toka, što smanjuje njegovu vezu sa priobaljem i time se ostaje bez vode koja djelimično dolazi iz rijeke u područja Grbavaca a dalje u Bolje sestre, i na taj način i dalje se trend smanjenja kapaciteta izdašnosti nastavlja. Da bi se to spriječilo potrebno je uvesti tehnička rješenja, kao što je predložena izgrade ustave – kaskade na rijeci Morači, koja bi usporila tok i podigla nivo rijeke i ukoliko je moguće vraćala u pređašnje prirodno stanje”, istakao je Lakušić.

Dodaje da je u okviru Plana upravljanja vodnim resursima Regionalnog vodovoda, na naučni način razmatrano trenutno stanje i izrađene preporuke za postupanje u narednom periodu, privremenom izgradnjom ustave u koritu Morače u ljetnjim mjesecima bi se obezbijedilo podizanje nivoa vode.