Znamo što su Prvi i Treći… ali što je Drugi svijet?
Francuz Alfred Sauvy 1952. godine skovao je pojam Treći svijet kako bi se zajedničkim imenom referirao na sve države koje nisu bile uključene u Hladni rat.
Prilično često možemo čuti da se spominje Prvi svijet, ili da se barem sarkastično aludira na nevažne stvari kao na probleme Prvoga svijeta, a Treći svijet, svi znamo, naziv je za zemlje niskog standarda i nerazvijene privrede. I ime kultnog Haustorova albuma kojeg se uvijek dobro sjetiti, makar i u indirektno i nategnuto povezanoj temi.
Francuz Alfred Sauvy 1952. godine skovao je pojam Treći svijet kako bi se zajedničkim imenom referirao na sve države koje nisu bile uključene u Hladni rat. A ako postoji Treći, trebalo je zaraćene strane podijeliti na Prvi i Drugi svijet. Kasnije je čak nastao i pojam koji je najrjeđe u upotrebi – Četvrti svijet, koji se odnosi na etnički ili vjerski definisano stanovništvo koje živi unutar tuđih ili izvan nacionalnih granica, a odnosi se i na nomadske ili narode bez države.
Model podjele zemalja svijeta u tri skupine potieče iz vremena Hladnog rata. Ona se u početku temeljila na političkoj i ideološkoj pripadnosti, pa su se prvim svijetom smatrale SAD i njihove saveznice, dok su zemlje Drugog svijeta bile one politički bliske Sovjetskom Savezu, a zemljama Trećeg svijeta smatrale su se one koje nisu podržavale ni jednu ni drugu silu.
Promijenjena značenja
Izraz Prvi svijet, kao zajednički naziv za zemlje koje su ekonomski stabilne i dijele društveno-politička uvjerenja sa Sjedinjenim Državama, prvi je put upotrijebljen u Ujedinjenim nacijama 1940-ih. U početku se tim nazivom mislilo na većinu zemalja zapadne Europe, SAD i Kanadu. S krajem Hladnog rata i izraz Prvi svijet promijenio je značenje, pa tako i danas služi za opisivanje zemalja koje su ekonomski i politički stabilne, bez obzira na ideologiju ili prijateljstvo s SAD-om.
Drugim svijetom u početku se nazivalo one države koje su bile povezane sa Sovjetskim Savezom i Kinom. Uglavnom su to bile države socijalističkog ili komunističkog uređenja, dakle, sve zemlje pod Sovjetskim Savezom, Jugoslavija, Kina, Sjeverna Koreja, Kuba, Vijetnam i Laos te Istočna Njemačka. Nakon raspada Istočnog bloka početkom 1990-ih, termin Drugi svijet prestao se koristiti u ideološkom smislu, iako se i dalje zna sresti kao ekonomska odrednica bivših komunističkih zemalja s privredom u razvoju.
Što je treći svijet?
Trećim svijetom nekada su se nazivale one zemlje koje politički i ideološki nisu imale veze ni s Prvim ni s Drugom svijetom. To su bile politički neutralne zemlje poput Švedske, Finske, Irske, Švajcarske i Austrije s razvijenom privredom. Ali u ovu su kategoriju ulazile i brojne zemlje u Aziji, Okeaniji, Južnoj Americi i Africi razvijene privrede, ali u kojima većina stanovništava živi u siromaštvu, pa je nakon Hladnog rata termin Trećeg svijeta promijenio značenje i počeo se odnositi samo na te zemlje. Danas se termin Treći svije ne smatra korektnim, pa ekonomisti te zemlje radije nazivaju zemljama u razvoju ili najmanje razvijenim zemljama.
