Brine vas poskupljenje hrane? Naučnici upozoravaju da će cijene nastaviti da rastu, a krivac su klimatske promjene
Izvor: klima101.rs
Usljed ekstremnih vrućina i suša na planeti koja se zagrijava, propale žetve postajaće sve češće. A sa porastom njihove učestalosti, rašće i naši računi u – supermarketima. Nova studija otkriva koliki nas rast cijena hrane očekuje do 2035.
Ako čovječanstvo hitno ne smanji emisije gasova koji zagrijavaju planetu, klimatske promjene mogle bi da prouzrokuju povećanje cijena hrane i do 3,2% godišnje. Sa daljim pogoršavanjem stanja, ova inflacija dovela bi do toga da sve više ljudi širom svijeta ne može da priušti sebi zdravu i raznovrsnu ishranu – ili da čak nema dovoljno hrane.
Ovo otkriva nova studija njemačkih istraživača.
Autori su proračunali da bi globalno zagrijavanje moglo da izazove godišnje poskupljenje hrane između 0,9 i 3,2% do 2035, u zavisnosti od ambicioznosti klimatske akcije. Ova brojka je veća u odnosu na porast sveukupne inflacije (0,3-1,2%) uz ekvivalentan porast temperature, tako da bi se domaćinstva morala da troše procentualno veći dio svojih prihoda na hranu.
Ali ne treba da „otputujemo” u bližu ili dalju budućnost da bismo postali svjesni uticaja klimatskih promjena na našu trpezu.
Primjera radi, u ljeto 2022, Francuska se suočila sa nestašicom i poskupljenjem jedne luksuznije – i ne nužno osnovne – namirnice. U pitanju je bio senf. Stanje je bilo posljedica ekstremnih vrućina i sušnih uslova u Sjevernoj Americi koji su rezultovali slabom žetvom slačice u Kanadi, inače najvećem svjetskom izvozniku osnovnog sastojka senfa. Suočene sa manjkom delikatesnog namaza, neke francuske prodavnice su čak uvele ograničenje: jedan kupac-jedan senf.
Iste godine, u svjetlu visokih ljetnjih temperatura i nezapamćene suše, domaći poljoprivrednici zabilježili su niske prinose kukuruza: 4,5 tona po hektaru obrađene zemlje. Ovo je znatno ispod rezultata tokom „dobrih” godina kada su prosječni prinosi iznosili preko 7,5 tona.
Živimo na planeti koja je, usled sagorevanja fosilnih goriva, u prosjeku toplija za 1,2 °C što i te kako ugrožava poljoprivrednu proizvodnju.
Međutim, vremenski uslovi ne odražavaju se na usjeve – a samim tim i priuštivost hrane – isključivo direktno. Klimatske promjene mogu takođe dovesti do izbijanja bolesti ili pojave štetočina. Povrh toga, toplotni stres „nagriza” puteve koji su već loši, što otežava seoskim zajednicama pristup njivama.
Svi pobrojani faktori poskupljuju hranu i smanjuju kupovnu moć domaćinstava, što ih dovodi u veći rizik od nebezbjednosti hrane ali i dalje od toga – od pothranjenosti ili čak neuhranjenosti.
Kako se ističe u istraživanju, sa negativnim ekonomskim posljedicama klimatskih promjena suočiće se stanovništvo širom svijeta, ali niko neće pretrpjeti veću štetu nego Afrika – ovo još jednom oslikava klimatsku nepravdu, odnosno pojavu da globalno zagrijavanje najteže pogađa područja koja su krizi najmanje doprinijela. U ovom slučaju je posebno zabrinjavajuće što bi porast cena hrane produbio tamošnji hronični problem gladi.
Pored Afrike, među najugroženijima našla se Južna Amerika
U naučnoj zajednici raste broj literature posvećen poteškoćama koje će klimatske promjene zadati ekonomiji. Brojne stručne analize šalju istu upozoravajuću poruku: očekivane buduće promjene klime usljed štetnih emisija narušiće naše blagostanje.
Kao što možemo vidjeti, jedan od načina na koji će se porast temperature odraziti na svakodnevicu ljudi jeste i kroz poskupljenje hrane. Ipak, uspješnom energetskom tranzicijom možemo ublažiti silinu udarca koju će pretrpjeti naši kućni budžeti, a onda i globalna ekonomija.
