Nelegalna eksploatacija šljunka na ušću Cijevne u Moraču – bageri rade pod okriljem noći

Objavljeno: 10.07.2021, 12:18h na portalu PCNEN

Reporteri PCNEN-a su desetak puta u različitim djelovima dana obišli separacije i uvjerili se da mašine rade noću, a da izjutra oko sedam časova kamioni puni pijeska napuštaju lokacije.

Praznična noć u Vukovcima. Selo se nalazi u blizini Podgorice, gdje se Cijevna uliva u Moraču. Nedaleko odatle Morača se uliva u Skadarsko jezero. Ponoć je, dan uoči Dana nezavisnosti. Žubori rijeka, zriču zriukavci, oglašavaju se ptice, krekeću žabe…

Idiličnu zvučnu sliku odjednom remeti brujanje mašina.

Dan otkriva kamione, bagere i mašine za separaciju šljunka. Uveliko se iskopava šljunak, iako je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja još 2017. godine uvelo moratorijum na eksploataciju ovog materijala u svim crnogorskim rijekama. Više od deset separacija postrojilo se uz rijeku. Vide se parkirane teške građevinske mašine. Većinom bez registarskih oznaka. Neke separacije su ograđene i prilazi su zatvoreni imrovizovanom kapijom – lancem između dva metalna stuba.

U katastru piše da je to državno zemljište, upisano na Crnu Goru, Glavni grad Podgoricu ili Upravu za vode.

Reporteri PCNEN-a su desetak puta u različitim djelovima dana obišli separacije i uvjerili se da mašine rade noću, a da izjutra oko sedam časova kamioni puni pijeska napuštaju lokacije.

Na Cijevni nema koncesije već 15 godina

U Upravi za šume su za PCNEN potvrdili da je riječ o nelgalnoj eksploataciji šljunka.

„Kada je u pitanju rijeka Cijevna, kao vodotok od državnog značaja, Uprava za vode nije izdala nikakav akt za eksploataciju šljunka i pijeska, naročito ne koncesiju, kako u ovom mandatu Vlade, tako ni u prethodnih 15 godina“, saopšteno nam je iz Uprave za vode.

Oni su podsjetili na to da je Vlada proglasila moratorijum na eksploataciju rječnih nanosa 2017. godine i donijela Akcioni plan za suzbijanje nelegalne eksploatacije nanosa iz vodotoka. Cilj je bio suzbijanje neplanske i nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, devastacije prostora, zaštite životne sredine, kao i poboljšanja stanja rječnih tokova.

„Akcioni plan se sprovodi, dao je određene rezultate, ali bez uključivanja policijskih i tužilačkih organa, ovaj plan je nemoguće sprovesti u potpunosti“, tvrde u Upravi za vode i vajkaju se da oni nemaju kapacitete, mehanizme, niti zakonom propisana ovlašćenja da se bori sa nelegalnom eksploatacijom.

Uprava za vode naročito ističe da je na većini vodotoka priobalno zemljište (koje se u većini slučajeva ne vodi kao vodno zemljište) više devastirano nego sami vodotoci.

Iz Uprave za inspekcijske poslove, čija je vodoprivredna inspekcija nadležna da prekršajno i krivično goni ilegalne devstatore, duže od mjesec dana nijesu odgovorili na pitanja PCNEN-a.

Mještani ćute zbog komšija i moćnika

Mještani nekoliko sela oko Morače i Cijevne su ukazivali više puta na problem nelegalne eksploatacije šljunka. Niko nije želio da javno govori o tome zbog odnosa sa komšijama, ali i iz straha od lokalnih moćnika koji, kako tvrde, najvećim dijelom kontrolišu eksploataciju.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović je nedavno sa mještanima Grbavaca obišao vodoizvorište Bolje sestre i problematične lokacije u neposrednoj blizini brda Miranglavica, gdje se godinama unazad vrši nelegalna eksploatacija pijeska i šljunka.

“Mora se staviti tačka na nekontrolisanu, divlju i neodgovornu eksploataciju šljunka iz korita Morače. Ovo je ozbiljan problem koji može ugroziti snabdijevanje Crnogorskog primorja vodom za piće, a izdašnost izvorišta i kvalitet vode ne smijemo dovoditi u pitanje”, poručio je tada Mitrović.

Korito rijeke Morače produbljeno je znatno ispod 10,5 metara nadmorske visine, koje se smatra najnižom dozvoljenom kotom, ispod koje, kako tvrde u Regionalnom vodovodu, uticaj na kretanje vode ostavlja posljedice i na izvorišta.

Uprava za inspekcijske poslove je posljednji put krajem prošle godine javno saopštila da su od početka moratorijuma izdali 13 prekršajnih naloga (11 za fizička dva za pravna lica) u iznosu od 4.800 eura. Podnijeto je ukupno sedam zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka (šest za fizička i jedno za pravno lice). Podnijeto je ukupno pet krivičnih prijava protiv NN lica (za Cijevnu tri i po jedna za Lim i Ibar).

Skromni su rezultati i Uprave za vode. Oni su nakon uvođenja moratorijuma za prijavu nelegalne eksploatacije oglasili kontakte – telefon 020/224-593  i e-mail adresu: prijavieksploataciju@uzv.gov.me.  Stiglo im je ukupno 31 prijava i svaka je proslijeđena Upravi za inspekcijske poslove.

„Najveći broj prijava odnosio se na nelegalnu eksploataciju materijala iz vodotoka Morače i Lima (po devet), šest je bilo sa Grnčara, četiri sa Tare, dvije sa Ibra i jedna sa Cijevne“, kazali su nam iz Uprave.

—————————

Vađenje šljunka suši slavine na primorju

Izdašnost izvorišta Bolje sestre iz kojeg se snabdijeva vodom šest primorskih opština za deceniju i po smanjena je više od 80 odsto, sa 2.660 litara u sekundi 2005. na istorijski minimum od svega 334 litra početkom septembra prošle godine. To je, između ostalog, uzrokovano vađenjem pijeska i šljunka iz korita rijeke i obalnog područja.

Iako je moratorijum uveden 2017. godine, neke kompanije su nastavile eksplataciju pijeska pod plaštom „regulacije toka rijeke“. Regulacija je predviđala uređenje obale, ali su „izvođači radova“ uključivali separacije i ponovo vadili šljunak.

Zbog drastičnog trenda pada izdašnosti, direktor Uprave za vode Damir Gutić je obustavio radove na regulaciji rijeke Morače, dok se utvrde uzroci zbog kojih bi slavine na Crnogorskom primorju mogle ostati suve. Odluka je donijeta poslije višegodišnjih upozorenja državne kompanije Regionalni vodovod, zasnovanih na analizama stručnjaka o tome da je izvorište ugroženo vađenjem ogromne količine pijeska i šljunka iz korita rijeke i obalnog područja.

Regionalni vodovod u koji je uloženo oko 107 miliona eura pušten je u rad 2010. godine, kada su na njega priključeni Budva, Kotor i Tivat. Godinu kasnije je priključen Bar, a 2012. godine Ulcinj. Od 2013. godine kroz tivatski vodovodni sistem 40-50 litara u sekundi dobijao je Herceg Novi za dio opštine, a prošle godine su počeli radovi na potpunom povezivanju na regionalni vodovod.

Nadležni za štetu životnoj sredini, ali ne i rijekama

Iz Agencije za zaštitu životne sredine za PCNEN su kazali da oni nijesu nadležni za eksplataciju šljunka, iako je jasno da takve aktivnosti nanose štetu životnoj sredini.

„U okviru svojih nadležnosti, za one aktivnosti za koje je utvrđeno da predstavljaju kršenje zakonske regulative i  za poslijedicu imaju narušavanje životne sredine postupa shodno Zakonu o odgovornosti za štetu u životnoj sredini. Ovim zakonom uređuje se način i postupak utvrđivanja odgovornosti za pričinjenu štetu, kao i primjena preventivnih mjera i mjera remedijacije radi sprječavanja i otklanjanja štete u životnoj sredini… Međutim, konkretno u vezi Vaših pitanja, važno je istaći da pomenuti zakon ne obuhvata aktivnosti eksploatacije rječnih nanosa šljunka i pijeska, koje se, kako smo naveli vrši kroz davanje koncesija“, navodi se u odgovoru Agencije.

Vuk VUJISIĆ
Ivan ČAĐENOVIĆ