Nestaju rijeke i jezera sjeverne Grčke
Sa sve višim temperaturama i nedostatkom padavina, smanjenje vodostaja u rijekama i jezerima širom Grčke dobija dramatične razmjere. Sjever zemlje je posebno pogođen, sa mogućim dugoročnim posljedicama po životnu sredinu i poljoprivredu.
Rijeka Aspropotamos, koja napaja vodom jezero Vistonida na severoistoku Grčke, utihnula je, po riječima Sotirisa Pupuzisa, jedinog stanovnika planinskog sela Kerasije na Rodopima. Nivo vode je pao sa jednog metra na desetak centimetara.
„Imali smo nekoliko pljuskova u martu, ali oni ne mogu da napune arteški basen i dopune rijeku. Ove godine u selu nije pao ni snijeg”, rekao je Pupuzis za Ekathimerini.
Predsjednik udruženja ribara Vistonide, Jorgos Gilis, kaže da se jezero suzilo sa 6.500 hektara na 4.000, a da je dubina u nekim djelovima sa četiri metra smanjena na 2,5 metra. „Voda isparava kada dostigne temperaturu od 40, 41 i 42 stepena Celzijusa, a kada imamo poplave, one pune jezero nanosima, koji se talože. Kiše je ili previše ili je nema”, kazao je.
Sa promjenama klime, dolazi i do pojave i invazivnih vrsta, što dovodi do promjena u ekosistemu. Gilis kaže da su jezero okupirale plave krabe te da u jezeru više nema ni šarana ni jegulja.
Vodeni resursi Grčke su u krizi
Atanasios Lukas, profesor hidrologije i vodnih resursa na Aristotelovom univerzitetu u Solunu, analizirao je podatke Grčke nacionalne meteorološke službe. Po njegovim riječima, vodni resursi sjeverne Grčke su u posljednje dvije do dvije i po godine u ozbiljnoj krizi.
Dojransko i druga manja jezera su označena crvenom bojom na ljestvici rizika. Grčka ga dijeli sa Sjevernom Makedonijom. Nivo vode u jezeru se povukao 20-30 metara od obale na grčkoj strani samo u protekloj godini, naveo je ihtiolog Janis Mihailidis. Slično se dogodilo u periodu 2012-2013, ali se jezero oporavilo 2018. i 2019. godine.
Međutim, povlačenje vode je ponovo počelo 2020. godine i, s obzirom na trenutne vremenske prilike, Mihailidis nije optimističan.
Dojransko jezero je stanište ugroženih vrsta ptica – dalmatinskog pelikana i malog vranca
„Kada je nivo vode u jezeru u opadanju, vitalno stanište vodenih organizama se smanjuje, a ribe gube svoja prirodna mrestilišta, koja su blizu obale. Takođe imamo problema sa obalsnim biodiverzitetom“, dodao je ovaj ihtiolog.
Ovo mjesto je i stanište dalmatinskog pelikana i malog vranca, ugroženih vrsta ptica. Mihailidis upozorava da će opasnost po njih biti još veća ukoliko se povlačenje vode nastavi.
Prema Lukasovoj analizi, nešto manje rizičan, narandžasti nivo određen je za reku Strumu i Prespansko i jezero Kerkini.
Lukas kaže da su rijeka Mesta (na grčkom Nestos) i jezero Vistonida u mogućem riziku i da su u žuto-narandžastoj kategoriji. Takođe, po njegovim riječima, nije nemoguće da će rijeka Marica (Evros) ove godine opasti.
Suša je lukavi neprijatelj
Aleksandra Gemici, profesorka na katedri za inženjerstvo zaštite životne sredine na Demokritovom univerzitetu u Trakiji te šefica rodopske opservatorije za sušu, naglašava da posljedice suše ne postaju odmah očigledne. Po njenim riječima, to je lukavi neprijatelj koji se ukaže tek kad napravi znatnu, pa i nepopravljivu štetu.
Od 2021. beleži se stalno smanjenje vlažnosti tla
Moderne tehnologije i satelitsko snimanje olakšavaju praćenje efekata suše. Snimci američke svemirske agencije NASA pokazuju da je vlažnost tla u mnogim delovima zemlje na proljeće 2021, 2022. i 2023. godine bila niža od prosjeka za period 2015-2023. godine.
Mjerenja Demokritovog univerziteta u Rodopima pokazuju sličan obrazac, stalno smanjenje vlažnosti tla od 2021. godine. Iako ovo područje nije bilo podložno šumskim požarima, doživelo je razorne požare u oktobru 2022. i u avgustu prošle godine.
Satelitski snimci koji mapiraju produktivnost vegetacije, ondosno brzinu kojom biljke stvaraju novu organsku materiju, takođe daju alarmantnu sliku. Pored posljedica po sam biodiverzitet, nedostatak vlage ima direktan negativan uticaj na stočarstvo i poljoprivredu.
Sjeverna Grčka se zagrijava najbrže
Porastom temperature je posebno pogođena sjeverna Grčka. “Sjeveroistočna Grčka je imala mnogo manje dana sa padavinama i manje količine padavina od tridesetogodišnjih prosjeka, dok su planine Makedonije i Trakije zabilježile najveće smanjenje broja dana sa sniježnim pokrivačem i debljine sniježnog pokrivača“, kaže fizičar i meteorolog Stavros Dafis, napominjući da je situacija slična širom Balkana.
Prosječna temperatura minule zime bila je 2,3 stepena Celzijusa viša nego u periodu od 1981. od 2010. godine. Ujedno je to bila najtoplija zima u Grčkoj još od 1960. godine, ističe Lukas.
Agronom Vasilis Joanidis kaže da su jaki pljuskovi i oluje u ljeto i jesen 2023. godine podstakli gljivične infekcije i naškodili razvoju mnogih usijeva. Sušno i toplo vrijeme se nastavilo ove godine.
„Poljoprivrednici su zabrinuti zbog male količine vode koju su njihova polja do sada primila. Zbog visokih temperatura, usjevi stižu rano, što ih čini ranjivim na neuobičajene vremenske prilike“, objašnjava Joanidis. Potražnja za vodom raste, dok se istovremeno njena količina smanjuje. Situacija će se pogoršati ukoliko se rast temperature nastavi.
Izvor: Balkan green energy
