OGROMAN NAPREDAK KINE: Na dobrom putu da dostigne klimatsku neutralnost do 2060.
Kina ostvaruje ogroman napredak u namjeri da smanji neto emisije na nulu, pa se očekuje da do 2050. godine petostruko uveća svoje kapacitete za korišćenje obnovljivih izvora energije i smanji udio u globalnim emisijama CO2 sa 33 na 22 odsto, navodi se u izvještaju o energetskoj tranziciji u Kini norveške konsultantske firme DNV.
Kina je zacrtala da do 2060. godine postane klimatski neutralna odnosno da nacionalne neto emisije budu nula. I, kako pokazuje izvještaj Energy Transition Outlook China 2024 – A national forecast to 2050, ide joj odlično.
Prema riječima Remija Eiksena, direktora firme DNV, svi koji posjećuju Kinu posljednjih desetak godina ne mogu da ne primijete da nebo iznad gradova postaje vedrije, a da su ulice pune električnih vozila i autobusa. To su, kako je dodao, vidljivi znaci, napora da se sprovede dekarbonizacija.
Kineske emisije će do 2050. biti smanjene zapanjujućih 70 odsto, što će biti posljedica zamjene uglja obnovljivom energijom u proizvodnji struje i elektrifikacije krajnje potrošnje, dodao je Eriksen.
Kina će po udelu struje u finalnoj potrošnji prestići Evropu i SAD
Kina je posljednjih godina lider u korišćenju obnovljive energije, što će potpuno izmijeniti strukturu proizvodnje električne energije. Udio obnovljive energije će se, prema procenama DNV-a, sa sadašnjih 30 odsto povećati na 88 odsto do 2050, a solar i vjetar će proizvoditi 38 odsto struje. Više od trećine solarnih elektrana imaće skladištenje energije, prije svega baterije.
U istom periodu snaga nuklearnih elektrana će biti duplirana, ali će njihov udio u proizvodnji biti samo pet odsto, navodi se u Izvještaju.
Korišćenje zelene energije će smanjiti kineske emisije CO2, koje sada najviše dolaze iz termoelektrana na ugalj. Zemlja je na kraju 2022. bila odgovorna za oko 33 odsto globalnih emisija, a analitičari DNV-a smatraju da će do 2050. to biti smanjeno na 22 odsto.
Dugoročno posmatrano Kina je na putu da dostigne klimatsku neutralnost 2060, ali da bi tamo i stigla moraće da ubrza dekarbonizaciju proizvođačke industrije, piše u Izvještaju.
Energetska tranzicija doneće i promene u potrošnji energije, pa će potrošnja dostignuti vrhunac 2030, da bi se smanjila 20 odsto do 2050. usled elektrifikacije i mera za povećanje energetske efikasnosti, ali i smanjenja populacije za sto miliona stanovnika.
Udeo električne energije u finalnoj potrošnji energije, prema analitičarima DNV-a, će dostići 47 odsto čime će Kina prestići Evropu i Sevrnu Ameriku, ali će i dalje biti iza regiona OECD Pacific, koji uključuje Japan, Australiju, Južnu Koreju i Novi Zeland.
Energetska bezbjednost je strateški cilj energetske tranzicije Kine
U Izveštaju se naglašava da kineske vlasti vode energetsku tranziciju sa strateškim ciljem da se obezbijedi energetska bezbjednost. Ali, zasad, taj cilj se samo djelimično ostvaruje.
Iako je sektor proizvodnje električne energije predvodnik u zamjeni uglja zelenim energentima, domaća proizvodnja uglja neće moći da zadovolji domaće potrebe. Sektori nafte i gasa će, takođe, nastaviti da zavise od uvoza, pa će se 84 odsto nafte i 58 odsto gasa nabavljati iz inostranstva.
Veća upotreba zelene i nuklearne energije mogla bi da poveća energetsku nezavisnost, navodi se u izvještaju Energy Transition Outlook China 2024 – A national forecast to 2050.
