Paljenje starih guma skraćuje život građana Podgorice

Nije potrebno da budete doktori da bi znali da dim od paljenja guma loše utiče na zdravlje ljudi, ali kao društvo nemamo i dalje podatak koliko je stanovnike Podgorice, pogotovo Starog aerodroma i Konika koštalo decenijsko paljenje guma na Ćemovskom polju.

Institut za javno zdravlje: Dim od paljenja guma izaziva iritacije kože, negativno utiče na organe za disanje i centralni nervni sistem pa sve do stvaranja tumora

“Gasovi i hemikalije koje se oslobađaju paljenjem upotrebljenih guma su izuzetno toksični za ljudsko zdravlje i veoma štetni po životnu sredinu.

Materije koje nastaju spaljivanjem gume

Pri paljenju guma oslobađaju se čitav dijapazon zagađivača koji se mogu podijeliti u dvije grupe. U prvoj grupi su  zagađivači za koje postoje zakonski propisane gornje granice izlaganja kao što su PM čestice, ugljen monoksid (CO),oksidi sumpora (SOx), oksidi azota (NOx) i isparljive organske materije (VOC).

U drugoj grupi su zagađivači za koje ne postoje gornje granice izlaganja odnosno imaju štetan uticaj na zdravlje čak i u veoma malim količinama i tu spadaju hemikalije kao što su  policiklični aromatični ugljovodonici (PCB), dioksini, furani, hlorvodonik, benzen, polihlorovani bifenili  i metali poput kadmijuma, nikla, cinka, žive, hroma i vanadijuma. Svi ovi zagađivači mogu uzrokovati značajne kratkoročne i dugoročne zdravstvene efekte. Važno je i znati da u prosjetu jedna guma sagori za  50 minuta što dovoljno govori o stepenu zagađenja koje se oslobađa paljenjem. U zavisnosti od dužine i stepena izloženosti, efekti po zdravlje mogu varitati od iritacije  kože, očiju i sluznice, negativnog efekata na organe za disanje, centralni nervni sistem pa sve do nastajanje tumora. Nadalje, dokazano je da nekontrolirano sagorijevanje guma može imati višestruko veće štetno djelovanje u odnosu na sagorijevanje drveta ili uglja u kontrolisanim uslovima.

Ugrožene kategorije stanovništva

Posebno je zabrinjavajuće izlaganje kojem se nenamjerno izlažu ranjive kategorije stanonivštva  – u prvom redu djeca.

Djeca svih uzrasta,  stariji ljudi, astmatičari i imunološki kompromitovani pojedinci  su ranjivijiji na štetne hemikalije koje se oslobađaju paljenjem guma u odnosu na opšte stanovištvo.  Žene koje doje mogu preko masti u mlijeku  prenijeti štetne hemikalije koje udišu na dijete te djeca tokom dojenja mogu biit izložena većim koncentracijama zagađivača nego u bilo kojem drugom razdoblju u životu.

Zagađenje životne sredine nastaje putem zagađivanja svih putema prenosa – putem  vazduha, vode i zemljišta. Važno je znati da se prema procjenama stučnjaka spaljivanjem gume oslobađa značajna količina ulja te se spaljianjem oko 100 guma oslobodi oko 25 litara ulja koji može zagaditi životnu sredinu ako se adekvatno ne sanira. Osim direktno zagađenja zemljišta i voda produktima sagorijevanja koji su u tečnom stanju   treba imati u vidu i postepeno zagađenje vode i zemljšta koje nastaje ispiranjem pepela i nesagorjelih ostataka nakon kiše ili nekog drugog kontakta sa vodom.” navodi se u saopštenju Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Za sada neregulisano odlaganje starih guma-traže uvođenje otkupa preko ekotakse

Većina gradskih deponija nema dozvolu za odlaganje i otkup guma, pa je vulkanizerima i građanima otežano odlaganje istih, a može i biti i skupo ukoliko za to angažuju privatne firme sa licencom. Zbog toga ćesto gume završe kod građana koji slabog imovinskog stanja i koji nelegalno pale gume na državnim parcelama iza Deponije Podgorica i tako trujući okolinu i sugrađane izvlače žicu koju kasnije prodaju.

Građanski aktivisti na čelu sa Predragom Tomovićem ( Oči Podgorice) tražili su uvođenjem eko takse i sistema otkupa guma koje bi se kasnije reciklirale. Tako bi gume dobile na vrijednost pa ih više niko ne bi bacao u prirodu, a kamo li palio. Rade na tome da deponije dobiju privremenu dozvolu za odlaganje guma, kako bi se kasnije transportovale na budući centar za recikliranje guma na deponiji Možura ili nekom drugom centru u regionu. Dodavanjem eko takse prilikom uvoza koja bi iznosila od 1 do 2 eura stvara se osnova za sistrem otkupa gdje bi se gume plaćale i po 0.50 eura pa bi time brzo očistili Crnu Goru od guma, a teret toga bi pao na potošače jer bi eko taksa bila uračunata u cijenu gume.

Pogledajte ostale Crne eko tačke u Crnoj Gori

Skip to content