Projekat Sahara Forest: Ozelenjavanje pustinje

U vreme Julija Cezara, Sahara – koja je imala dramatično drugačiju klimu i ekosistem – smatrana je rimskom žitnicom. Oko 200 godina, Sjeverna Afrika je snabdijevala oko dvije trećine ukupne gradske ponude žitarica. To je rezultiralo krčenjem šuma, povećanom slanošću zemljišta i gubitkom minerala. Sada je sušna, neplodna pustinja jedno od najvećih i najsušnijih prostranstava na svijetu.

Predviđa se da će do 2050. godine na planeti živjeti 9,3 milijarde ljudi. Obezbjeđivanje dovoljno zemlje, svježe vode i struje za tako ogromnu populaciju zahtijevaće više od zaustavljanja destruktivnih efekata klimatskih promjena, poput dezertifikacije.

Ambicija projekta Sahara Forest je da pustinje u svijetu ponovo učini plodnim, ujedno obnavljajući vegetaciju. Tim inženjera, arhitekata, biologa, ekologa i biznismena okupio se da stvori koncept zasnovan na jednostavnoj, ali velikoj ideji: Zašto ne iskoristiti provjerene ekološke tehnologije i uzeti ono čega imamo dovoljno – slanu vodu, sunčevu svjetlost i pustinjsko zemljište – da proizvedemo ono što nam je najviše potrebno? Održivu hranu, vodu i energiju.

Sve što im je potrebno je nisko ležeće područje pustinje koje je blizu okeana kojih, kao i ljudi, Zemlja ima u izobilju.

Zasnovan na pretpostavci da moramo da pronađemo holističkiji pristup za uspješno suočavanje sa izazovima u vezi sa energetskom bezbijednošću, kao i bezbjednošću hrane i vode, novi cjevovod za slanu vodu Sahara Forest projekta, koji je završen krajem ljeta 2021, prenosi vodu iz Crvenog mora – cijevi morske vode do inovativnih biopostrojenja u kojima se klasteri tehnologija za isparavanje solarne i slane vode kombinuju za proizvodnju biogoriva i električne energije, kao i usjeva za hranu i prečišćavanje vode.

Sistem je dizajniran da ujedini tehnologiju uz minimiziranje i ponovnu upotrebu otpada – i nevjerovatno, ali je projekat već realizovan u pustinji izvan grada Akabe u Jordanu.

„Koristeći slanu vodu i sunčevu svjetlost kao glavne ulazne faktore, kombinujemo postojeće ekološke tehnologije na nove načine za proizvodnju hrane, vode i energije u pustinjskim oblastima, dok istovremeno obnavljamo vegetacijom zemljište oko farmi“, objašnjava Magnus Borgen, direktor za institucionalne odnose i komunikacije u projektu Sahara Forest. „Srce i duša” koncepta su pozitivne sinergije koje nastaju kada se različite tehnologije povežu na nove načine.”

Plastenici hlađeni slanom vodom obezbjeđuju pogodne uslove za uzgoj koji omogućavaju cjelogodišnju kultivaciju povrtarskih kultura visoke vrijednosti, čak i u pustinjskim uslovima. 

„Korišćenjem morske vode za obezbjeđivanje evaporativnog hlađenja i ovlaživanja, potrebe za vodom za usjeve su minimizirane, a prinosi maksimizirani uz minimalni ugljenični otisak.”

Ostale osnovne tehnologije uključuju sistem desalinizacije reverznom osmozom, solarne panele za proizvodnju toplote za pogon parne turbine, kompjuterski kontrolisanu unutrašnju klimu i kontrolu navodnjavanja, biološku kontrolu štetočina, usjeve na otvorenom za obnovu zemljišta i agrovoltaiku.

Promišljanjem tradicionalnih proizvodnih sistema, restorativni pristup je i komercijalno održiv. Ideja je prvi put predstavljena na Samitu UN o klimi u Kopenhagenu 2009. Bivši državni lideri koji predstavljaju Madridski klub, kao što je Gro Harlem Brundtland, izjavili su da „uz javno i privatno finansiranje, koncept ima sve ključne elemente za otključavanje revegetacije pustinje”.

Lansirna stanica projekta Sahara Forest u Jordanu je inaugurisana 2017. godine pod pokroviteljstvom Njegovog Veličanstva kralja Jordana Abdulaha II i Njegovog Kraljevskog Visočanstva Prestolonaslednika Haakona od Norveške. Demonstracioni centar se nalazi odmah preko granice sa Izraelom, samo nekoliko kilometara od granice sa Saudijskom Arabijom.

U partnerstvu sa Korporacijom za razvoj Akaba je 2020. godine uspostavljen cjevovod slane vode od Crvenog mora do pet kilometara u unutrašnjost.

Magnus je rekao da je ključna promjena u tome što postoji mogućnost da se potrošačima pruži povrće koje je proizvedeno na inovativan način štiteći klimu i vodu. Poslovni dogovor sa BAMA-om, najvećim uvoznikom povrća u Norveškoj, znači da izvoze vrhunsko povrće iz pustinje do skandinavskih kupaca koji su orijentisani na održivost, počevši od paprike i slatkog krompira.

„Ovo pokazuje veliki poslovni interes i omogućava pustinjskim zemljama da dođu do novih tržišta sa novim proizvodima. Vizija je da se takođe stvore revegetacija i zelena radna mjesta kroz profitabilnu proizvodnju održive hrane, slatke vode, biomase i energije“, kaže Magnus. “Mi to zovemo ‘restorativnim rastom’.”

Magnus dodaje da se 12 od 17 zemalja sa najvećim problemom vode u svijetu nalazi u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, a Jordan je peta najsiromašnija zemlja na svijetu kada su u pitanju slatkovodni resursi, prema nedavnoj studiji iz 2019. Instituta za svjetske resurse.

„Povećanje tradicionalne poljoprivrede koja bi služila i lokalnim i stranim tržištima stvorilo bi štetan i neodrživ efekat na nivoe podzemnih voda. Za naše klijente, projekat Sahara Forest im omogućava da dobiju vrhunske prehrambene usjeve bez opterećivanja lokalnih zaliha svježe vode. Koristeći solarnu energiju u procesu i ozelenjavajući pustinje napolju, drastično smanjujemo emisiju CO₂ u poređenju sa drugim tradicionalnim operacijama staklenika u regionu.”

Obzirom da je poljoprivredni sektor veliki dio problema, uključujući emisije CO₂, nedostatak vode, degradacija životne sredine, Magnus se nada da projekat Sahara Forest može doprinijeti rješavanju tih problema. 

„Rješavanje pitanja vezanih za relaciju voda-energija-hrana je apsolutno imperativ za postizanje političke i društvene stabilnosti, sigurnosti hrane i klimatski pametnog razvoja”, dodaje Magnus.

Ovaj projekat nas sve podstiče da razmišljamo o poljoprivrednim proizvodima koje konzumiramo. Da li ste dio problema ili dio rješenja za naredne decenije? Da li farmeri koriste fosilnu energiju ili obnovljivu energiju? Da li se vodnim resursima u vašem regionu upravlja na dobar, održiv način? Kako se koristi zemljište i da li poljoprivredna industrija pomaže ili zamara lokalni ekosistem?

Izvor: Ecoportal