Znate li šta je blokiranje sunca? SAD počinje istraživati metodu koja bi navodno mogla ponovo zalediti polove
Amerika se zainteresovala, a iz UN-a nisu skroz isključili ovu opciju, nego su zaključili da bi mogli promijeniti mišljenje ako mjere ne budu dovoljne.

Foto: Dimitrisvetsikas1969, Pixabay
Izvještaj Bijele kuće potvrđuje da je Amerika otvorena za istraživanje modifikacije sunčevog zračenja ili takozvanog blokiranja sunca, javlja Euronews.
Neki naučnici, naime, žele ohladiti Zemlju reflektujući sunčevu svjetlost natrag u svemir. Zagovornici tvrde da bi to moglo smanjiti razorne učinke klimatskih promjena, pa čak i ponovo zamrznuti polove. Kažu kako bi ova metoda omogućila značajno hlađenje planete u roku od nekoliko godina.
Ranije ove godine su svjetski mediji pisali o tome kako i Ujedinjeni narodi žele istražiti ovu metodu.

Eksperiment već obavljen
Jedna od ideja koje stoje iza blokiranja sunca uključuje pumpanje čestica koje blokiraju sunce u atmosferi. Ovaj proces ‘ubrizgavanja aerosola u stratosferu’ uključivao bi avione koji raspršuju aerosol poput sumpornog dioksida u stratosferu.
Ta magla od čestica bi odbijala sunce natrag prema gore, zasjenjujući Zemlju. Metoda je već djelovala – iako slučajno. Kada je planina Pinatubo na Filipinima eruptirala 1991., ispustila je hiljade tona sumpornog dioksida. Globalna temperatura privremeno je pala za 0,5°C.
U septembru 2022. su istraživači sa sveučilišta Yale tvrdili da bi metoda ubrizgavanja hipotetski mogla ponovo zamrznuti polove.
“Program istraživanja naučnih i društvenih implikacija modifikacije sunčevog zračenja omogućio bi bolje informisane odluke o potencijalnim rizicima i koristima te metode kao komponente klimatske politike, koja bi se potencijalno mogla primjenjivati uz ublažavanje emisija stakleničkih plinova”, stoji u novom izvještaju Bijele kuće.

Status quo
Međutim, izvještaj takođe pojašnjava da nije donesena nikakva odluka o “uspostavi sveobuhvatnog istraživačkog programa usmjerenog na modifikaciju sunčevog zračenja”.
Iako su se u UN-u interesovali za ovu tehniku, zaključili su da njeno dalje istraživanje i eventualna primjena nisu najmudriji potez.
“Trenutno velika ili operativna implementacija ovih tehnologija nije potrebna, održiva, razborita ili dovoljno sigurna, s obzirom na ograničeno naučno razumijevanje i nesigurnost o potencijalnim uticajima i neželjenim posljedicama”, rekla je UNEP-ova naučnica Andrea Hinwood, koja je dodala da nova tehnologija ne može zamijeniti smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Ni da ni ne
Ipak, iz UN-a nisu skroz isključili ovu opciju, nego su zaključili da bi mogli promijeniti mišljenje ako mjere ne budu dovoljne.
Čak i najčvršći zagovornici ove metode smatraju da se ona treba sprovoditi paralelno sa smanjivanjem stakleničkih plinova.
Spomenuti izvještaj s Yalea je ukazalo kako “postoji potencijalna globalna korist” od ove metode, ali i da bi odnos rizika i koristi bila pola-pola.
Recimo, za sprovođenje plana bi bilo potrebno oko 175 hiljada letova godišnje, što bi u vazduh ispustilo milione tona stakleničkih plinova.
“To je aspirin, ne penicilin. To nije zamjena za dekarbonizaciju”, zaključili su s Yalea.
Izvor: Green.hr