Crnogorski putevi rupe bez dna

Od političara često čujemo kako bez dobre putne infrastrukture nema ni razvoja, a uprkos ulaganju od 60 miliona eura godišnje za rekonstrukciju i održavanje puteva Crna Gora se, prema posljednjem istraživanju „Global economy“ iz 2019. godine, po kvalitetu puteva našla na 79. mjestu od 141 države koje su obuhvaćene tim istraživanjem.

U Crnoj Gori 55% puteva sa najlošijom ocjenom

Prema Međunarodnom programu procjene puteva ( iRAP), u Crnoj Gori čak 1,021 km (55% ) puteva dobilo je najlošiju ocjenu od jedne zvjezdice dok je 4 i 5 zvjezdica dobilo svega 2% puteva u Crnoj Gori. Prema iRAP- u, Crna Gora mora da se trudi da dostigne ocjenu od najmanje 3 zvjezdice kako bi se poboljšale performanse bezbjednosti na putevima.

Crna Gora pri vrhu poginulih na milion stanovnika

U izvještaju iRAP-a koji je i Državna revizorska institucija (DRI) uzela za relevantan napominje se da je Crna Gora pri vrhu kada je u pitanju broj smrtnih slučajeva u saobraćaju na milion stanovnika. Iako se izvještaj odnosi na period od 2018. do 2020. Godine, ni podaci da je u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori u 2021. godini poginulo 45 osoba nije ohrabrujući.

Da je stanje na magistralnim i regionalnim putevima loše, uvjerili smo se i mi tokom boravka u sjevernoj regiji, gdje smo obišli tri magistralna i dva regionalna puta. Naša kamera je zabilježila oštećenja na kolovozu, ali i odrone koji ove magistralne puteve čine nebezbjednim. Ovom prilikom obišli smo magistralni put Plužine- Šćepan Polje (M-3) gdje smo zatekli na desetine odrona, a kako smo obilazili isti u više navrata, konstatovali smo da se stanje ne mijenja te da održavanje ovog puta nije na zavidnom nivou, uprkos tome što je Uprava za saobraćaj 2019. godine zaključila ugovor sa „Crnagoraput“ A.D u trajanju od 48 mjeseci za izvođenje radova na redovnom održavanju i zaštiti magistralnih i regionalnih puteva u Crnoj Gori. U svojim odgovorima Ministarstvo kapitalnih investicija tvrdi da je ova dionica pod posebnom pažnjom izvođača radova koji je odgovoran za održavanje, a snimci sa terena nisu mogli to i da potvrde.

Potrebno preko 150 miliona eura za rekonstrukciju ove dionice

Iz MKI-a su, u odgovorima na naša pitanja, kazali da su iz donacija obezbijedili sredstva za izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju puta Plužine – Šćepan polje, te da bi rekonstrukcija iste koštala najmanje 150 miliona eura bez PDV-a.

„Dodatno, Ministarstvo kapitalnih investicija (Ministarstvo saobraćaja i pomorstva) je iz sredstava međunarodnih donacija obezbijedilo izradu tehničke dokumentacije za rekonstrukciju predmetne dionice. Glavni projekat je u završnoj fazi revizije, a predračunska vrijednost radova iznosi 150 miliona eura bez PDV“, odgovaraju iz ovog Ministarstva, dodajući da se redovno radi na obezbjeđivanju ovog, prema njihovim riječima, najtežeg puta, time što se unapređuju pasivne zaštite, tj. ugrađuju mreže, ali da će tek rekonstrukcijom puta ova dionica dobiti stepen bezbjednosti saobraćaja kakav zaslužuje jedan magistralni put.

Slična situacija i prema Kolašinu

Slična situacija je i prema Kolašinu, gdje i dalje postoje „crne tačke“ na putu u kanjonu Platije. Ni magistralni put Kolašin – Mateševo, koji će biti glavna veza sa izgrađenom dionicom auto-puta Smokovac- Mateševo nije u dobrom stanju. Na nekoliko lokacija zatekli smo neoznačena klizišta, ulegnuća puta, kao i neosvijetljeni tunel sa krivinom koji čine ovaj put nebezbjednim za saobraćaj. U pomenutom tunelu dogodila se saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom, a tunel još uvijek nije osvijetljen.

Regionalni putevi u još gorem stanju

Osim magistralnih puteva, koji predstavljaju trenutno najvažniju putnu infrastrukturu, u još gorem stanju nalaze se i pojedini regionalni putevi, što se i navodi u Izvještaju DRI „Efikasnost redovnog i investicionog održavanja državnih puteva“. Kamerom smo snimili regionalni put Mateševo – Andrijevica, koji na više mjesta ima nebezbjedne lokacije, a o potrošenosti puta i broju rupa najbolje svjedoče slike. Mještani koji žive u okolini ovog puta kažu da, osim vremenskih uslova, na oštećenje puta su uticali i koncesionari za šume, koji koriste kamione velikih gabarita kako bi izvlačili oblovinu. Mještani kažu da su se žalili nadležnima u više navrata i da su prošle godine imali probleme i sa neprohodnošću puta zbog nečišćenja, ali napominju da je ove godine situacija sa čišćenjem snijega bila nešto bolja.

Za održavanje ovog putnog pravca u MKI navode da su opet odgovorni u „Crnagoraputu“ A.D, ali da je u ovoj godini predviđeno presvlačenje asfalta u dužini od 1.600 m, kao i izrada tehničke dokumentacije za sanaciju pet klizišta na ovoj dionici.

DRI ocijenila da sistem nije dovoljno efikasan

U izvještaju DRI „ Efikasnost redovnog i investicionog održavanja državnih puteva“ pominju se mnoge nepravilnosti, a date su i preporuke na osnovu revizije koja je rađena u periodu od 2018. Do 2020. godine. Takođe, glavna ocjena je da sistem za održavanje državnih puteva nije u dovoljnoj mjeri efikasan, te da nije vršen odgovarajući nadzor i da nije uspostavljeno srednjoročno planiranje infrastrukturnih projekata.

„Državna revizorska institucija (DRI) je, nakon sprovedenog postupka revizije uspjeha, ocijenila da postojeći sistem redovnog i investicionog održavanja državnih puteva nije u dovoljnoj mjeri efikasan“, stoji u izvještaju DRI.

Predmetnom revizijom je utvrđeno da nije:
– uspostavljeno srednjoročno planiranje infrastrukturnih projekata u skladu sa objektivnim kriterijumima saobraćajnim, tehničkim, ekonomskim i ekološkim od strane Uprave za saobraćaj;
– vršen odgovarajući nadzor nad sprovođenjem obaveza iz ugovora prilikom pružanja usluga službe pomoći i informisanja i kontrola kvaliteta pružanja usluga od strane ranijeg Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Osim preporuka upućenh MKI-u, DRI je uputila preporuke i Upravi za saobraćaj u kojima se naglašava da bi trebalo vršiti unutrašnje revizije bezbjednosti saobraćaja, napraviti srednjoročni plan infrastrukturnih projekata, ali i da, u slučaju kašnjenja od strane izvođača radova, naplaćuje penale, što do sada nije bio slučaj prilikom kašnjenja u realizaciji projekata.

Ministarstvo nije realizovalo tri preporuke DRI

Prema novom Izvještaju za realizaciju preporuka za Reviziju „Efikasnosti redovnog i investicionog održavanja državnih puteva“ stoji da MKI nije realizovao tri preporuke, dok se za ostalih pet ne mogu uvjeriti u status realizacije preporuka.

„Nadležni Kolegijum DRI je, na osnovu dostavljenog Izvještaja i dokumentacije subjekta revizije i ocjene državnog revizora, zaključio da se za pet preporuka ne može uvjeriti u status realizacije preporuka, dok tri preporuke nijesu realizovane. Shodno zaključenom potrebno je od subjekta revizije zatražiti dodatnu dokumentaciju i obrazloženja i sprovesti terensku kontrolu od strane državnog revizora u cilju utvrđivanja statusa preporuka“, navodi se u Izvještaju DRI.

Uprava za saobraćaj je, prema istom izvještaju, započela realizaciju šeste preporuke, tj. vrši reviziju bezbjednosti saobraćaja, dok prve tri preporuke nisu realizovane, a za dvije se državni revizor nije mogao uvjeriti u status preporuke.

Preporuke usvojene, greške još uvijek nisu ispravljene

Na naše pitanje da li je MKI ispravilo greške naznačene u Izvještaju pomenute revizije, iz MKI-a odgovaraju:

“Ministarstvo kapitalnih investicija je postupilo po nalazu Revizije uspjeha “Efikasnost redovnog i investicionog održavanja državnih puteva“, i usvojila date preporuke.”

Na pitanje da li je sada izrađivan Srednjoročni program razvoja i održavanja državnih puteva od strane Uprave za saobraćaj, iz MKI kažu da Uprava za saobraćaj još uvijek to nije uradila.

“Uprave za saobraćaj još uvijek nije izradila Srednjoročnog program izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite državnih puteva za četverogodišnji period, iz razloga što prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, još uvijek nije pripremljen i usvojen, a Srednoročni program treba da se veže na ovaj planski dokument”, objašnjavaju iz MKI-a.

Na naše pitanje, da li postoji lista prioritetnih objekata prioritetnog održavanja državnih puteva i da li je sada MKI obezbijedilo adekvatan nadzor i kontrolu državnih puteva, iz Ministarstva su odgovarili ovako:

“Zakonom o budžetu za 2022. godinu, u kapitalnom budžetu Uprave za saobraćaj na poziciji Investiciono presvlačanje magistralnih i regionalnih puteva predviđena su sredstva u iznosu od 2,6 mil eura. Uprava za saobraćaj kao organ uprave nadležan za upravljanje magistralnim i reginalnim putevima u Crnoj Gori, definisaće putne pravce i dužine puteva na kojima će se izvršiti investiciono presvlačenje magistralnih i regionalnih puteva. Takođe, Uprava za saobraćaj kao nadležni organ uprave dužna je da obezbijedi adekvatan nadzor i kontrolu održavanja puteva. U skladu sa Zakonom o putevima i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, inspekcijski nadzor na državnim putevima vrši Inspekcija za državne puteve”.

Stotine miliona za rekonstrukciju puteva

Crna Gora je za samo tri godine u periodu 2018-2020. godine izdvojila 136.514.526 €, dok je u 2021. godini za redovno održavanje magistralnih i regionalnih puteva izdvojeno 10,0 miliona €, za investiciono presvlačenje magistralnih i regionalnih puteva 2,4 miliona €, a za rekonstrukcije ukupno 44,6 miliona €.

U MKI navode da je za 2022. godinu u planu da se za redovno odražavanje magistralnih i regionalnih puteva izdvoji 10,1 miliona €, za investiciono presvlačenje 2.6 miliona €, dok je kroz program rekonstrukcije i izgradnje planirano ulaganje od čak 69,2 miliona €.

Najavljuju poboljšanje kvaliteta puteva

Iz MKI najavljuju i mnoge aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju kvaliteta državnih puteva.

„Veliki broj dionica magistralnih i regionalnih puteva je predmet izrade tehničke dokumentacije za potpunu rekonstrukciju i unapređenje nivoa bezbjednosti. Takođe trenutno se izvode radovi na dionicama:

– M-3 Danilovgrad – Podgorica, l=16,5 km

– M-5 Rožaje – Špiljani , l= 20 km

– M-6 Pljevlja – Mihajlovica, l=12,5 km

– Izgradnja I dionice magistralnog puta Cetinje –Nikšić, l=20 km

– Izgradnja dionice Lubnice – Jezerine l= 12 km

Planira se početak radova na rekonstrukciji dionice: M-2 Lepenac – Berane l= 40 km.

Do sada je revizija bezbjednosti saobraćaja urađena za projekte koji su finansirani iz sredstava međunarodnih finansijskih institucija (EIB, EBRD), te su u skladu sa nalazima nezavisnih eksperata Glavni projekti korigovani i zadovoljavaju sve standarde bezbjednosti saobraćaja.

Takođe, u proceduri je sprovođenje revizija bezbjednosti puteva za idejni projekta obilaznice Budva, Idejni projekat autoputa Bar-Boljare, dionica Farmaci-Smokovac i dionica Mateševo-Andrijevica.

Nadalje, Ministarstvo u saradnji sa Upravom za saobraćaj u 2022. godini planira da realizuje projekte sanacije ‘crnih tačaka’, kao i projekte ‘zona škola’ na državnim putevima, što će kroz druge aktivnosti izgradnje, rekonstrukcije i održavanja državnih puteva značajno unaprijediti stanje putne mreže i povećati nivo bezbjednosti saobraćaja.“

Dok čekamo da nadležne institucije ispune preporuke iz revizije i realizuju najavljene aktivnosti, građanima i vozačima ništa drugo ne preostaje već da pažljivo voze crnogorskim putevima i tako čuvaju sebe i svoja vozila. Da li je iznos novca koji se ulagao i koji se ulaže u puteve proporcionalan njihovom kvalitetu ostaje da sami procjenite, a mi ćemo, nadamo se, u nekoj narednoj priči pokušati da saznamo zašto je to tako.

Autor: Vuk VUJISIĆ / PCNEN