Dobrim marketingom u koštac sa inflacijom

Zoronjić misli da akcija „Stop inflaciji“ može uticati na smanjenje inflacije u državi ali vjerovatno ne u mjeri u kojoj se želi predstaviti.

Vlada Crne Gore uhvatila se u koštac sa porastom cijena kroz akciju „Stop inflaciji“. U saradnji sa najvećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori ograničene su cijene više od 25 proizvoda.

U vremenu ekonomske i političke nestabilnosti u zemlji postavlja se pitanje – može li 25 jeftinijih proizvoda poboljšati život građana?

U početku akcije dogovor je sklopljen sa marketima Aroma, Franca, Voli, HDL Laković, Mega promet i IDEA, a do danas su im se pridružile i druge radnje prehrambenih i higijenskih proizvoda.

Akcija se odnosi na namirnice kao što su jaja, brašno, pirinač, pašta, pasulj, mlijeko, meso, delikatesi… Ulošci, pelene, toalet papir i šamponi su takođe na listi. Građani su u medijskim anketama uglavnom hvalili akciju ali kritikovali izbor proizvoda, tvrdeći da se radi o proizvodima proizvođača koje inače ne kupuju.

Crnogorski mediji su, takođe, istraživanjem došli do podatka da se ovom akcijom može uštedjeti od 15 do 40 eura mjesečno. Akcija je povoljna i za trgovinske lance, budući da su i oni malo uštedjeli na promociji dobivši je preko zvaničnih kanala Vlade Crne Gore.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja u više navrata su akciju proglasili uspješnom i tvrde da su građani zadovoljni.

Nažalost, suzbiti inflaciju na ovaj način nije moguće, misli analitičar i građanski aktivista, Stefan Đukić. On kaže da izbor jednog broja proizvoda u određenim marketima ne može suzbiti inflaciju ni za jedan procenat. „Istovremeno, to ne znači da neće biti olakšanja za budžete mnogih porodica koje su se našle na udaru čitavog niza poskupljenja“, smatra Đukić.

Pri pokretanju ove akcije, ministar ekonomskog razvoja i turizma Đurović je obišao neke od pomenutih marketa i provjerio cijene. U tome mu se pridružio, pored medijskog tima, i vlasnik „Volija“ Dragan Bokan. Sa sastanaka vlasnika trgovinskih lanaca i Vlade Crne Gore poslata je poruka o čvrstim udruženim naporima da se poboljša ekonomska pozicija građana.

U posjeti “Voli” marketu ministar Đurović je medijima kazao da Vlada želi da se dogovora sa trgovcima na benefit građana. Đurović je na pitanje zašto akcija nije ranije pokrenuta, kazao da je Vlada već ograničila marže na ulje, šećer, brašno, so i pelet.

“Moglo je ranije, a moglo je da uopšte ne bude… Vlada je uradila sve što je mogla u datom momentu i ova akcija se samo nadovezuje na prethodne odluke”, rekao je Đurović.

U istom medijskom obraćanju Dragan Bokan je istakao da su privrednici uvijek sarađivali sa Vladom i da moraju tako i nastaviti zarad dobrobiti građana Crne Gore. On je istakao da su cijene u zemlji znatno niže nego u regionu.

Uprkos velikom pozitivizmu, realna situacija je nešto drugačija. Cijene u Crnoj Gori su iste ili veće od onih u regionu i drugim zemljama Evrope. “Vijesti” su se bavile analizom i došle do podatka da su cijene vrlo slične u Crnoj Gori, Francuskoj, Hrvatskoj i Njemačkoj, iako je projsečna plata u Crnoj Gori oko 700 eura a u ovim drugim zemljama preko dvije hiljade eura.

Novinari “Dubrovačkog vjesnika” početkom marta su obišli Crnu Goru i napravili uporednu analizu cijena u “Voliju” i “Lakoviću” sa standardima u Hrvatskoj i zaključili da su cijene prilično visoke.

Prema MONSTAT-u, prosječna potrošačka korpa u Crnoj Gori za januar 2023. godine iznosila je 800 eura dok je minimalna zarada 450 eura.

Đukić objašnjava da ova akcija jeste politički marketing ali u kratkom roku nije lako ni uraditi nešto supstancijalno. Dodaje da nam treba način da dođemo do dovoljnog broja proizvoda koji se proizvode u Crnoj Gori, do ekonomije koja neće biti apsolutno uvoznička, do udara na uvozni lobi koji diktira cijene i marže – „Sve to ne može preko noći ali se ne prave ni početni koraci.“

On kaže da je ovo pokazatelj kako stvari funkcionišu u Crnoj Gori – sve zavisi od dobrih odnosa političke klase sa ljudima iz biznisa. „Da su odnosi sa nekim drugim sektorima bolji, tamo bi se mogle učiniti stvari i slično. I tako, kada jedan ministar ode a drugi dođe koji nema dobre odnose, opet će se stvari vratiti na staro. Tako krpimo ekonomiju ali država ne napreduje nego zavisi od drugarskih odnosa“, kaže Stefan Đukić za Zumiraj.

Predviđeno je da ovakve cijene ostanu do kraja aprila, nakon čega će se akcija produžiti do juna uz mogućnost zamjene proizvoda.

Ova akcija neće uticati pozitivno baš na sve prodavnice. One male, lokalne i u naseljima mogu doživjeti gubitak u profitu. Budući da građani u njima kupuju samo par stvari u nuždi ili kada ne žele da čekaju u redovima, njihovi vlasnici mogli su postavljati cijene po svom nahođenju koje su često veće nego u velikim marketima iz kojih oni kupuju “na veliko”, pa preprodaju “na malo”. Akcija “Stop inflaciji” to može otežati budući da su građanima neki artikli dostupni po onoj cijeni po kojoj ih manji prodavnici kupuju od većih.

Trgovinski lanci brinu o profitu, manje o građanima

Dobra reklama i građenje imidža je prvenstveni cilj trgovinskih lanaca, ocjenjuje ekonomista Fikret Zoronjić. Najveći od njih su, objašnjava, u ovu priču prvenstveno ušli da se predstave kao društveno odgovorne kompanije koje su tu za građane.

„Sjetimo se pomame u dijelu društva kada je najvljen dolazak Lidl-a. Dio građana je naše veće trgovine vezivao za DPS vlast i želio je da sa padom vlasti, padnu i oni. Čudan smo mentalitet, iako je istina da su samo bliski bivšem režimu mogli da narastu u značajnijoj mjeri“, smatra Zoronjić.

Trgovinski lanci i sami proizvođači, kako kaže, kroz ovu akciju žele dodatno popularizovati određene proizvode. Ako je proizvod već popularan, akcija mu i nije previše potrebna – „Mislim da je većina proizvoda na akciji na uštrb marže i trgovine i proizvođača“.

Zoronjić misli da akcija „Stop inflaciji“ može uticati na smanjenje inflacije u državi ali vjerovatno ne u mjeri u kojoj se želi predstaviti.

Ipak,  misli on, dovoljno je da smanjenjemm cijena određenih proizvoda finansijski najugroženiji dio građana osjeti neke olakšice.  

On objašnjava da se u ekonomiji ne može generalizovati. Smatra da od preko 25 proizvoda koji čine “antiinflacionu korpu”, desetak proizvoda može imati značajniju ulogu.

„Tu prvenstveno ubrajam:  sterilizovano mlijeko, sir trapist, mljevenu kafu, uloške, jaja, tjesteninu, jogurt, ulje .. Kod navedinih proizvoda govorimo o značajnom smanjenu cijene i očekivati je da ako akcija bude nastavljena na istim proizvodima da će i cijene supstituta/zamjenskih proizvoda ići ka smanjenu. Vjerujem da su cijene ovih proizvoda bile koordinisane i sa proizvođačima, koji će kroz veći obim prodaje svojih proizvoda nadomjestiti procentualno manju maržu“, ocjenjuje Zoronjić.

To, kako kaže on, detaljnije možemo vidjeti na primjeru kafe „Kopa“ koja je jako popularna kod građana. Zoronjić je istraživanjem primijetio da je „Kopa“ je u sva tri marketa koja je posjetio na najavljenoj akciji.

Naime, cijena 100g ove kafe je od 0,85 € do 0,89 €. „Ovdje govorimo definitvno o značajno smanjenoj cijeni, prethodna cijena je bila 1,09 €, koja će uticati na veći obim prodaje navedenog proizvoda i zadovoljstvo potrošača, s obrzirom na to da je kafa neizostavan dio svakodnevice skoro svih građana. Očekivati je da i ostali proizvođači kafe uđu u takmac sa cijenom navedene, ako im crnogorsko tržište čini značajan obim prodaje“, Zoronjićeva je procjena.

Menstrualno siromaštvo je problem sa kojim se žene u Crnoj Gori bore u sijenci, jer je još uvijek tabu tema. Jedna od pozitivnih strana akcije „Stop inflaciji“ jeste smanjena cijena uložaka.

Ulošci „Naturella“ od deset komada su sniženi na 0,99 € u nekim marketima, dok je u nekim cijena ostala na 1,75€. U tim, drugim, marketima su na akciji „Violeta“ higijenski ulošci po cijeni 0,95€.  

Zoronjić prepričava anegdotu – akcija ga je navela da kupi svojoj ženi uloške, što nije čest slučaj. Ona je to sa oduševljenjem dočekala.

No, nijesu sve strane akcije pozitivne. Zoronjić kaže da je jedan manji dio proizvoda koji ulaze u antiinflacionu korpu proforme naveden, više da zamaže oči potrošačima.

„Na primjer, proizvod Cockta 1,5l pvc je u jednom lancu na akciji „Stop inflaciji“ sa cijenom 1,35€, dok u drugom je ista cijena bez bilo kakve akcije. Nekih proizvoda nema na rafovima iako piše da su na pomenutoj akciji. Vjerovatno se ne stiže dopunjati u mjeri u kojoj prolaze ili ih na stanju trenutno nema. U razgovoru sa zaposlenima dobio sam informacije da su prvi dani akcije bili posjećeni kao subota poslije podne“, prepričava Zoronjić za Zumiraj.