Iković: Oni koji istinski čuvaju državu ne gomilaju imovinu

Prioritet jednog društva koje teži oporavku, a onda i blagostanju, ne smije biti svrstavanje građana u bilo koji vjerski, nacionalni ili ideološki koš. Nezavisan građanin je iznad bilo koje pripadnosti, i to je stvar ličnog izbora i intime – navodi Iković

Vlada previše troši i stvara veliku buku, ali rezultati uvijek izostaju, jer u Crnoj Gori živimo koruptivni način života i to se mora mijenjati, poručio je u razgovoru za “Dan” Vuk Iković iz pokreta “Preokret”. On ističe da nam je potreban preokret, politički, ekonomski i kulturološki, a u konačnom treba nam snažna država koja shvata da je pojedinac nezavisan i da njena moć dolazi iz snage građanina i jedino tako državni aparat stvara put još boljoj državi.

– Mi smo u mračnoj zagušljivoj sobi, i političari nam čitavo vrijeme govore da je izlaz nemoguć jer je prozor previsoko, a kroz dimnjak se ne može proći, a pri tome su nam vrata čitavo vrijeme otvorena. Možda je to najbolji opis trenutne društveno-političke situacije. Političari i dalje promovišu projekte zbog kojih trajno gubimo i prirodne i ljudske resurse. Takvi političari traju upravo onoliko koliko i projekti koje promovišu. Govorili su nam da su male hidroelektrane održive i da će da zaposle građane Sjevera, a Sjever se i dalje raseljava, rijeke ne teku svojim koritom, a račun za struju je povećan. Obećavali su nam da će prodajom Telekoma biti izgrađen autoput, pa smo se zadužili oko milijardu eura, promovisali su održivi i elitni turizam, a uništavali plaže – spomenike prirode, nasilnom betonizacijom. Sada nam nameću hidroelektranu na Komarnici zbog koje treba da se zadužimo najmanje oko 300 miliona eura, a dobili bismo najviše sedam odsto struje koju proizvodimo godišnje – kaže Iković.

Ne cijenimo ono što imamo

Iković ukazuje da smo ove godine ponovo imali velike gubitke u požarima i ponovo smo više prizivali kišu nego struku.

– Međutim, niko od nadležnih nije pokrenuo da se ostaci drveta iz izgorelih šuma izvuku i da se od njih proizvodi pelet i drvo za ogrijev. Prošle godine nam je u požarima izgorelo oko 143 km2 šume koje su imale oko 2.000.000 m3 drvne mase. Toliko drveta za ogrijev potroše crnogorska domaćintva tokom tri do četiri godine. Šteta koja je nastala se procjenjuje na oko 280 miliona eura, toliko smo uvezli hrane tokom prvih šest mjeseci ove godine. Ne cijenimo ono što imamo i ne promovišemo ga na način da njegova vrijednost bude još veća – navodi on.

On ističe da ideja ekološke države nije ostvarena jer funkcioneri tuđe riječi koriste kao svoje misli, pa je ideja postala jako izlizana.

– Zato za početak mi treba da budemo svjesni težine riječi kao što su: ekologija, investicija, održivi razvoj, slobodan građanin. Kako vrijeme prolazi postajemo svjesni da je Vlada zapravo mašina koja troši puno goriva i stvara veliku buku, a rezultat ne postiže. Vrijeme je da se oslobodimo njihovih riječi da bismo bili bliži životu, a za tako nešto nam treba promjena, a nju mogu izvesti oni koji žele i znaju to, jer naša generacija može imati svoj život samo ako se pobuni, a to je naše pravo i obaveza – navodi Iković.

On ističe da prioritet jednog društva koje teži oporavku, a onda i blagostanju, ne smije biti svrstavanje građana u bilo koji vjerski, nacionalni ili ideološki koš. Nezavisan građanin je iznad bilo koje pripadnosti, i to je stvar ličnog izbora i intime.

– Potrebna nam je država u kojoj nećemo imati strah, zemlja koju nećemo željeti da napustimo da bi našli negdje drugo dom i sreću. To je moguće ako su nam obrazovanje, zdravstvo i bezbjednost prioritet, a korupcija neprihvatljiva pojava. Živimo koruptivni način života i to se mora mijenjati. Nametnut nam je takav sistem iz kojeg, kada iskoračimo, nailizimo na nizvjesnost i nesigurnost. Zato nam treba preokret, i politički, i ekonomski i kulturološki – poručuje Iković.

Ipak ocjenjuje da iako je stanje jako teško, situacija nije bezizlazna.

– Vilijam Blejk je kazao: “Vrijedna pčela nema vremena za tugu”. Nemamo vremena da uz kafenisanja njegujemo svoje razočarenje. Veliku energiju trošimo na opravdavanje svojih grešaka i svog neuspjeha i komentarisanje sporednih stvari. Sažaljevanje samih sebe ne rješava problem. Energiju treba usmjeriti na stvaranje. Ovo prije svega važi za funkcionere, jer oni koji istinski čuvaju državu ne troše svoje vrijeme na gomilanje imovine – navodi Iković.

Građani rade posao nadležnih

Iković ističe da bi rijeka Zeta mogla da bude okosnica razvoja Danilovgrada, jer može biti atraktivna ribolovna destinacija, gdje bi sportovi na vodi, ribolov i domaća kuhinja bili šansa razvoja, ali lokalna samouprava to ne shvata.

– Potrebna nam je privreda, ali ne takva zbog koje ćemo gubiti zdravlje i rijeku. Možemo imati i privredu i čiste rijeke. Rukovodstvo opštine ovo odlično zna dok lopticu prebacaju građanima, privrednicima i drugim institucijama, ali to ne rade sa svojim primanjima, njih uredno zadrže. Njihov posao završavaju građani, pri čemu ih funkcioneri pravno blokiraju da završe odbranu rijeke. Inspekcija konstatuje zagađenje tek nakon poziva građana, a privrednici počinju da se pridržavaju zakona tek kada im je zbog zagađenja plasman proizvoda upitan. Tako sprečavamo i smanjujemo zagađenje, ali uz veliki napor. To ohrabruje da nastavimo dalje i zato smatram da treba preokrenuti, da ne reagujemo na zagađenja već da djelujemo kako bi i Zeta i bilo koja druga rijeka bila zdrava i na usluzi građanima i svima onima koji dolaze u Crnu Goru zbog njene prirode – navodi Iković.

On poručuje da uvijek treba početi od sebe, jer pojedinac može da se dograđuje ili razgrađuje.

– Ako hoćeš sigurnost, stan, posao, putovanje, onda kreni da se staraš o sebi, jer ako se neko drugi stara o tebi nećeš dobiti koliko ti treba, već koliko ti on da. A staranje o sebi je i kad tražiš da političar završi posao za koji ga plaćaš, jer ako ga čekaš da se smiluje da uradi ono što mu je obaveza – u naboljem slučaju dobićeš mrvice. Tačno je da smo ograničeni ljudskim resursima, ali radimo za početak sa onim što imamo, jer bolje dobar zanatlija nego umišljeni umjetnik. Još uvijek kod nas naučnici daju savjete, a funkcioneri donose odluke, vrijeme je da nauka donosi odluke, a funkcioneri da ih sprovode u djelo – naglašava Iković.

Posebnu pažnju, kako kaže Iković, treba posvetiti mladima.

– Školovati mladog čovjeka, koji iz straha napušta zemlju i vani materijalizuje svoj potencijal, gotova je šteta. Mladi treba da budu stambeno nezavisni, treba im prostor u kojem će primijeniti svoje vještine i da uslov za posao bude znanje, a ne partijska knjižica. Proizvođač treba biti podstaknut, a ne blokiran uskoličnim interesima. Administracija bi trebala biti brža od ekonomije u suprotnom, gubimo investicije. Otežan ili blokiran plasman hrane na naše tržište je izgladnjivanje čovjeka, seljaka, poljoprivrednika, a moramo znati da je država bogata onda kad je bogat njen seljak. Da bi lijek koji primjenjujemo bio efektivan, treba da imamo zdravu životnu sredinu – da želimo sebi i svojim komšijama sreću i da zajedno pokrenemo i nosimo talas pošumljavanja – zaključuje Iković.

Izvor: Dan, autor: Milan Sekulović