Ribe čuvaju na osnovu podataka starih četiri decenije

Objavljeno: 25.01.2021, 15:47h na portalu PCNEN

Čak i te 1978. godine ribarske osnove nijesu urađene po današnjim pravilima, pa ni one ne daju precizne podatke, već je to bila više neka vrsta biodiverzitetske studije.

Javno preduzeće za upravljanje Nacionalnim parkovima Crne Gore (JP NPCG) duže od četrdeset godina ne zna pravo stanje ribljeg fonda u Skadarskom jezeru – slatkovodnom biseru Crne Gore i najvećem jezeru na Balkanu. Crnogorska strana Skadarskog jezera, odnosno dvije trećine cijelog akvatorijuma površine oko 370 kvadratnih kilometara, nalazi se pod upravom NPCG otkad je proglašen nacionalnim parkom 1983. godine.

Iako je Planom upravljanja Nacionalnim parkom Skadarsko jezero i svim nacionalnim planskim dokumentima koji se odnose na taj prostor ribarstvo prepoznato kao jedna od ključnih aktivnosti tog kraja – ribolovne osnove su posljednji put rađene 1978. godine.

Prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovne osnove su stručna studija o procjeni količine riba i drugih vodenih organizama. Ona mora da sadrži naučne prijedloge o načinu i mjerama za održivo korišćenje ribe i drugih vodenih organizama u određenoj ribolovnoj vodi.

Ribolovna osnova se, prema važećoj legislativi, izrađuje svakih šest godina. Ako primijenimo ovu odredbu na trenutnu situaciju na Skadarskom jezeru, za koju godinu bi trebalo osmi put da izrađujemo ribolovnu osnovu.

Glavni problem su finansije

Iz Nacionalnih parkova tvrde da je problem bio novac, ali da su nekadašnje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i njihovo preduzeće izdvojili značajna finansijska sredstva za izradu studije.

„Javni oglas za izradu studije raspisuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Rok za izradu stručne studije je tri godine i, shodno istom zakonu, JPNPCG je u obavezi da učestvuje sa 50 odsto troškova izrade. Shodno ovome, u budžetu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2021. godinu, kao i budžetom JPNPCG za 2021. godinu, predviđena su finansijska sredstva za izradu studije“, saopšteno je iz prethodnog menadžmenta NPCG.

S obzirom na to da je nakon parlamentarnih izbora, na kojima je promijenjena vlast, i nakon formiranja Vlade u decembru, na čelo NPCG i resornih ministarstava poljoprivrede i ekologije došla nova upravljačka struktura, saopštili su da će im trebati vremena da steknu uvid u trenutno stanje, kako bi znali da reaguju na ove probleme.

Iz prethodne uprave NPCG, kojom su rukovodili predsjednica Upravnog odbora Azra Vuković i direktor Elvir Klica, pojasnili su da se do izrade studije upravljanje Skadarskim jezerom sprovodilo u skladu sa posebnim dokumentima koji su sačinjeni na osnovu poznatih podataka. Ključni dokument  – Plan upravljanja ribarstvom u NP Skadarsko jezero izradilo je NPCG, a odobrio ga je Prirodno-matematički fakultet (PMF), kako kažu, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi i naredbama koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede. Međutim, iz NPCG nijesu odgovorili na pitanje kada je plan urađen i koliko se dugo upravljalo na osnovu njega, dok isti nije javno dostupan na sajtu NPCG ili drugim sajtovima institucija koje se bave ribarstvom.

Iz resornog ministarstva nijesu odgovarali na pitanja novinara.

Ribarska osnova je, kako su saopštili iz NPCG, posljednji put rađena 1978. godine, a na njoj su radili istraživači sa tadašnjeg Biološkog instituta.

Čak i te 1978. godine ribarske osnove nijesu urađene po današnjim pravilima, pa ni one ne daju precizne podatke, već je to bila više neka vrsta biodiverzitetske studije. Taj dokument nije dao precizne podatke o količinama ribe, niti o prinosu ribe po hektaru – što je osnovni parametar za određivanje kvota koliko može da se izlovi ribe iz Skadarskog jezera, a da ne dođe do pada brojnosti (biomase).

NPCG još gazduje na osnovu podataka prvog crnogorskog ihtiologa

Stari podaci koje je radio Đorđije Drecun, čuveni crnogorski ihtiolog, kod nas prvi školovan u toj profesiji, kažu da je prinos u Skadarskom jezeru krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih bio 80 kilograma ribe po hektaru jezera. Tako je na približno 300 kvadratnih kilometara jezerske površine, odnosno na oko 30.000 hektara prinos bio oko 2,400 tona ribe godišnje. Međutim, ovo su brojke za ukupan prinos svih ribljih vrsta, ne samo onih interesantnih za ribolov.

Od 48 vrsta ribe, koliko ih je prepoznato u prostornom planu za Skadarsko jezero, tri su ekonomsko najinteresantnije – šaran (krap) je najvažnija vrsta, jegulja je veoma skupa, ali nije toliko brojna i nije je lako uloviti, i ukljeva. Ekonomski interesantne su i skobalj, klijen, skakavica, kubla, grgeč. Zimi se može naći i pastrmka.

Crnogorski ihtiolog i profesor PMF-a Danilo Mrdak kaže da je potpuno neshvatljivo i nevjerovatno da naša najveća slatkovodna ribolovna zona može da postoji bez važnog dokumenta, kakve su ribolovne osnove. To, po njegovom mišljenju, govori da je upravljanje jezerom „ogromna improvizacija“.

„Ali zahvaljujući ogromnoj produktivnosti jezera i nevjerovatnim mogućnostima samog ekosistema, koji se vrlo brzo oporavlja, odnosno gotovo savršenih uslova za ribe, koji postoje, kako u hranidbenom, tako i u svakom drugom ekološkom smislu – populacije ribe se vrlo brzo oporavljaju i kad dođe do prelova. Tako da i dalje imamo dovoljnu količinu riba u Skadarskom jezeru“, kaže Mrdak.

Prelovi – slučajevi kada se godišnje ulovi više ribe nego što je proizvedeno su, kako kaže Mrdak, sporadični događaji, koji obore ulove za narednih pet do šest godina. Ali, kako je pojasnio, za to vrijeme jezero, odnosno populacija riba ponovo se oporavi i dođe na ono staro.

„Tako da imamo više sreće nego pameti što se tiče upravljanja jezerom“, našalio se Mrdak.

Danilo Mrdak

Do prelova ukljeve došlo 2013. godine

Do takve situacije došlo je nedavno sa ukljevom u Skadarskom jezeru. Tokom 2015. godine praćeni su trendovi ukljeve u okviru najvećeg istraživanja stanja Skadarskog jezera, rađenog u okviru petogodišnjeg regionalnog projekta – Očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta na Prespanskom, Ohridskom i Skadarskom jezeru (CSBL).

To istraživanje je uradila Njemačka organizacija za međunarodnju saradnju (GIZ), a finansiralo njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

Da postoji problem sa ukljevom, utvrdili su već 2013. godine, a naredne dobili i potvrdu. Utvrđeno je da se radi o prelovu.

“Odmah smo alarmirali tadašnju upravu Nacionalnog parka i sugerisali da dozvole ljudima ribolov dok imaju slave, a u januaru da zabrane ribolov ukljeve, jer ćemo ostati bez ukljeve narednih pet godina. Niko nije uvažio upozorenje, da bi 2014. kada nije više bilo ukljeve, nas zvali upomoć. Tada je bilo kasno, ali smo opet savjetovali da se zabrani ribolov ukljeve, da se ne izdaju koncesije, jer tako jedino može da se oporavi”, kaže Mrdak.

Rezultati pokazuju da su bili u pravu. Nakon dvije godine zabrane na izlov ukljeve pojavile su se mlade vrste, dok je na jezeru već 2018. bilo ribe za lov i prodaju.

Mrdak pojašnjava da su tada pratili samo trendove, a nijesu radili kompletnu studiji u kojoj bi mjerili prinos i količinu ribe u jezeru.

„Ribarske osnove su dokument koji vam precizno kaže koliko imate ribe u nekom vodenom objektu – rijeci ili jezeru. Koliki je godišnji prinos (određene vrste) ribe po hektaru i kolike su maksimalne dozvoljene održive količine koje garantuju održivo ribarstvo. Znači, da ukoliko imate godišnji prinos od 30 kilograma po hektaru to ne znači da možete sve da izlovite, održivo je da izlovite nekih 25 kilograma, jer uvijek morate da ostavite neki višak zbog bolesti, mortaliteta i slično“, kaže Mrdak.

On objašnjava na konkretnom primjeru da taj dokument kaže koliko možete godišnje da izlovite, a na osnovu tog podatka projektujete broj ribolovaca, broj licenci i dozvoljene kvote po ribolovcu. To omogućava postojanje održivog ribarstva.

„Bankarski da se izrazim – da godišnje živite od kamate, a da ne dirate glavnicu. Jer ako krenete da dirate glavnicu, onda na kraju pada kamata i možete da ostanete bez svega“.

Studija pomaže da pratite stanje ribljeg fonda

Mrdak kaže da tim istraživanjem možete da vidite da li raste ili opada stanje ribljeg fonda u jezeru i da na vrijeme preduzmete potrebne mjere kako biste zaštitili određene populacije.

„Ako je, recimo, propisana kvota od pet tona godišnje po jednom ribolovcu, a ako vidite da vam pada brojnost, imate dva zaključka – ili imate krivolov koji ne možete da kontrolišete ili imate prekoračenja po ribolovcima. Nikada ne možete biti sigurni šta je u pitanju, ali može da se vidi da nešto nije u redu i na osnovu toga se pritegnu krivolovci ili se promijeni veličina okca na mrežama, kako se ne bi hvatale manje jedinke, i na taj način se reguliše problem“, pojašnjava on.

Iako Zakon kaže da se riblje osnove rade svakih šest godina, Mrdak smatra da bi na Skadarskom jezeru, s obzirom na veličinu i kompleksnost akvatorijuma, bilo dovoljno da se studija radih na svakih deset godina.

„Skadarsko jezero je vrlo kompleksno, jer je ogroman ekosistem. Vrlo je različit. Ima mnogo različitih staništa tako da nije moguće uraditi ribarsku osnovu Skadarskog jezera na kvalitetan način za godinu dana. Trebalo bi dvije godine da se jedno dobro i konstantno istraživanje sprovede. I na osnovu te ribarske osnove se projektuju novi. Naravno, svakih pet godina se rade brzi monitorinzi, lagana brza istraživanja, kako bi se vidjelo kretanje populacije i možete da ih korigujete kada ih uporedite sa bazičnim podacima koje imate u ribarskoj osnovi“, pojašnjava on.

Za toliki posao, smatra, trebala bi nam sva ihtiološka kadrovska snaga koju imamo u Crnoj Gori, ali i da bi valjalo da se potraži i pomoć sa strane. To je, tvrdi, ogroman, kompleksan posao i fizički zahtjevan.

Mrdak smatra da je  80.000 eura realna cifra koju treba odvojiti za taj posao, od čega će, tvrdi, 30.000 biti potrošeno samo na terenske troškove. Za takvo istraživanje, prema zakonu, Ministarstvo poljoprivrede mora da raspiše tender i odredi instituciju ili ustanovu koja bi ga sprovela. Međutim, pitanje je da li će i naredne godine moći da se izdvoji toliki novac. Za izradu ribljih osnova u cijeloj državi, u agrobudžetu za prošlu godinu predviđeno je samo 25.000. Budžet za 2021. godinu još nije usvojen.

 „Sljedeća godina“ ne dolazi 12 godina

Mrdak sumnja u najave NPCG i Ministarstva da će se ribolovne osnove na jezeru raditi ove godine. Tvrdi da se izrada studije najavljuje „svake naredne godine“, što je vidljivo i u planovima državnih institcuija i NPCG.

„Kada su Petra Božovića pitali kako se osjeća što snima prvi crnogorski film, on je odgovorio da je ovo dvanaesti prvi crnogorski film koji snima. E pa ovo je dvanaesti put da ja znam da oni najvaljuju da će od sljedeće godine da rade ribolovne osnove. A ta sljedeća godina nama još nije došla“, kaže Mrdak.

Tvrdi da su njihovi planski dokumenti „spisak želja ili planova“ koji su vrlo slabo realizovani.

On smatra da je Nacionalnim parkovima, kao preduzeću, potreban strukturni i kadrovski reset i organizacioni reset, kako bi počele stvari da funkcionišu na pravi način.

„Nadam se da će ove promjene, na neki način, da provjetre malo i te njihove zagušene kancelarije, pa da ćemo na jedan normalan način da imamo NPCG, gdje će biti ponos da radite, a ne zastiđe. Jer, ipak, smo im dali deset odsto teritorije na gazdovanje i potpuno je nevjerovatno da imate takav sistem upravljanja, kao što je na Skadarskom jezeru“, ocjenjuje Mrdak.

On je ubrzo nakon ovog razgovora imenovan za državnog sekretara za ekologiju u Ministarstvu ekologije, urbanizma i prostornog planiranja. To će mu biti prilika da sa pozicije donosioca odluka stane iza ove priče o zaštiti nacionalnog blaga Crne Gore – Skadarskog jezera.

U gotovo svim izvještajima, strategijama i planovima koji se tiču biodiverziteta ili biološke raznovrsnosti, nadležne institucije (pored problema nedovoljnih finansijskih sredstava i kadrovskih kapaciteta) kao glavni izazov navode i „nedovoljan obim podataka i informacija o (trenutnom) stanju“. Jer se nijedan prirodan resurs, kao što je Skadarsko jezero, ne može kvalitetno štiti ili obogatiti ukoliko ne znate čime raspolažete.

Da bi mjerili stanje, riblji fond najprije mora da se čuva

Mrdak smatra da je besmisleno da godinama uzimate novac od profesionalnih ribolovaca na ime dozvola za ribolov na Skadarskom jezeru, a da ništa ne investirate u održanje ribljeg fonda. Kaže da ne podrazumijeva samo da se novac vrati u ribarske osnove, već i do osavremenjavanja ribočuvarske službe.

„Da im se kupe novi čamci sa nekim vizirima, oprema da mogu zimi da budu na jezeru, jer ti ljudi zaista rade u nevjerovatno teškim okolnostima. Ljeti ih izgori ono sunce, zimi je izuzetno hladno, kiša, hladnoća, vjetar…, tako da je besmisleno da njima naplaćujete taj novac, a da se taj novac ne reinvestira ili u naučna istraživanja. Ali, da budem iskren, mislim da prvo treba da se investira u ribočuvarsku službu“, kaže Mrdak.

On napominje da tek onda kada se njima obezbijede normalni uslovi za rad, na red dolazi nauka i prikupljanje podataka, na osnovu kojih bi oni mogli da kontrolišu.

„Džaba mi radimo sve ako nema ko da to kvalitetno kontroliše i sprovodi u djelo“, pojašnjava Mrdak.

Prema Informaciji koju je prošle godine usvojila Vlada Crne Gore, po osnovu prodatih dozvola za privredni ribolov u 2019. godini NPCG su prihodovali oko 70.000 eura.

Svi važni dokumenti prepoznaju potrebu za ribljim osnovama

Svaki važni nacionalni dokument za razvoj ribarstva  prepoznaje morski i ribolov na Skadarskom jezeru. Na primjer, Strategija ribarstva Crne Gore 2015-2020, usmjerava razvoj tog sektora na ribarstvo na moru i jezeru.

Godinama unazad, međutim, kada je riječ o jezeru, identifikuje se problem nedostatka ribolovnih osnova, kao ključan za praćenje trendova ribarstva na jezeru.

U Planu upravljanja Skadarskim jezerom, koji je donijela NPCG, kao jedan od dva važna preduslova za kvalitetnim upravljanjem navedene su ribolovne osnove.

„Drugi važan preduslov dobrog upravljanja resursima Jezera je izrada plana gazdovanja, upravljanja i zaštite ribljeg fonda kroz izradu ribarske osnove, na osnovu koje će se planirati obim izlova i broj dozvola i realizovati poseban cilj upravljanja – održivo korišćenje ihtiofaune na Skadarskom jezeru“, navodi se u dokumentu.

Ivan ČAĐENOVIĆ