Vode mutne do Tare vode

Objavljeno: 13.11.2020, 10:40h na portalu PCNEN

Nekad, voda prve klase koja se mogla piti – danas, izvor zamućenja rijeke Tare. Riječ je o Bjelojevićkoj rijeci koja teče teritorijom opštine Mojkovac.

U ovaj kraj dovela nas je građevinska dozvola kojom je upaljeno zeleno svijetlo za izgradnju mini hidroelektrane (mHE) “Bjelojevićka 2“, ali smo, umjesto radova na mHE, zatekli zamućenu rijeku i njeno korito oštećeno radovima na rekonstrukciji puta Mojkovac – Lubnica.

Radovi na dvije mHe “Bjelojevićka 1“ i “Bjelojevićka 2“ još nisu otpočeli, ali tik uz rijeku Uprava za saobraćaj i “Bemax“ još od jula ove godine rekonstruišu dionicu puta Mojkovac- Vragodo. Radovi ostavljaju vidljive posledice na rijeku i njeno korito, ali i na rijeku Taru.

Mojkovčanka Ljiljana Jokić kaže da je često voljela da šeta i uživa u prirodim ljepotama ove rijeke, ali da je sada ne može prepoznati.

“Kao Mojkovčanka i kao neko ko od svoje pete godine šeta kroz Bjelojeviće i uživa u ljepoti Bjelojevićke rijeke, kada sam vidjela u kakvom se stanju nalazi, bila sam bijesna. Pojedine djelove nisam mogla da prepoznam koliko su uništeni. Radovi koji se obavljaju, a vezani su za izgradnju puta koji prolazi kroz Bjelojeviće je proizveo neviđenu devastaciju rijeke“, kaže Ljiljana.

Ona se sjeća da se vodom iz ove rijeke mogla, bez straha, ugasiti žeđ, da su se u njoj mogle vidjeti ribe, da su joj obale u jesenje doba krasile boje. Poslala nam je fotografije koje prikazuju rijeku prije radova.

Ljiljana nije jedina nezadovoljna. Razgovarali smo sa mještanima koji su nas informisali da su pisali lokalnoj vlasti kako bi upozorili na devastaciju lokalnog  puta kojim svakodnevno prolazi teška mehanizacija. Zahtijevaju da se put sanira.

“Mi nemamo ništa protiv gradnje ovoga puta, samo tražimo da se poštuju obaveze da se put održava i da se okolina ne uništava. U slučaju da nam nadležni ne izađu u susret, bićemo prinuđeni da u znak protesta blokiramo put. Ako se ovako nastavi, ostaćemo bez njega“, kazao je jedan od nezadovoljnih mještana.

Bjelojevicka rijeka nekad

Bjelojevićka rijeka sada

Šteta učinjena životnoj sredini 

Biolog Bogić Gligorović kaže da je nezahvalno procjenjivati nastalu štetu po životnu sredinu uvidom u video sadržaj, već da to zahtjeva detaljno istraživanje. Na osnovu viđenog, ocjenjuje da je šteta definitivno načinjena, a da će situaciju pogoršati i izgradnja dvije planirane mHE.

“Organizmi koji žive u tim vodama imaju evoluciono ‘pamćenje’  i njihovi životni ciklusi su prilagođeni periodičnim promjenama parametara u rijekama poput protoka, brzine vode, zamućenja i sl. Njihove prilagođenosti na promjenu uslova su različite, ali su odgovor na prirodne procese koji se dešavaju u rijeci i okolini rijeke. Svi organizmi koji žive u ovim staništima su prilagođeni velikoj količini kiseonika, a vodeni beskičmenjaci, koji su najznačajnija grupa koja naseljava ove rijeke, prilagođeni su i specifičnoj strukturi rječnog dna, gdje nalaze sklonište ispod kamenja i stijena. Međutim, bilo kakva antropogena aktivnost može, ali i ne mora, imati nesagledive posljedice po živi svijet ovih voda“, objašnjava Gligorović.

On kaže da je “intenzitet stresa koji su pretrpjeli organizmi koji žive u ovoj rijeci je izuzetno velik“, ali da ne može, bez  istraživanja, “tačno odrediti da li će neke od vrsta trajno nestati iz ovog staništa“.

“Zamućenje vode i spiranje materijala imaće za posljedicu promjenu kiseoničnog režima, providnosti vode i taloženje šuta, što će u potpunosti izmijeniti ekološke uslove i izazvati migraciju ili uginuće organizama. Takođe se uočava potpuna devastacija riparijske vegetacije, tj. žbunastih biljaka koje žive oko ovih rijeka koje predstavljaju sklonište za mnoge organizme, a imaju uticaj na stabilnost rječnog korita i sprečavanje erozije. Zamućenje, promjena kiseoničnog režima, promjena kiselosti i taloženje materijala ugroziće alge i mahovine koje su primarni producenti u vodi“, kaže Gligorović.

On upozorana na ono što može da uslijedi gradnjom mHE.

“Obnavljanje flore i faune rijeke ukoliko bi se uslovi vratili u prvobitno stanje je hipotetički moguće, ali kako je našim zakonima propisan minimum protoka od 10 % poslije izgradnje hidroelektrane proces rekolonizacije i revitalizacije biće onemogućen, što je potvrđeno naučnim studijama koje su sprovedene na rijekama gdje su hidroelektrane izgrađene“, kaže Gligorović.

Na pitanje, koje su vrste najviše pogođene ovom devastacijom, Gligorović odgovara da će biti “sve grupe organizama jer su vrste u životnim zajednicama međuzavisne i ispreplijetane nizom odnosa“.

 “Na Bjelojevićkoj rijeci je Natura 2000 habitat sa sivom vrbom koji je zaštićen u Evropskoj uniji. Detaljno istraživanje faune beskičmenjaka na Bjelojevićkoj rijeci nije rađeno, tako da je nemoguće procijeniti broj vrsta koje su ugrožene, a koje predstavlaju najznačajnije organizme u vodama i često su endemske vrste. Stanište je odgovarajuće za velikog potočara, vrstu vilinog konjica koji je na Aneksima Natura 2000 mreže zaštićenih područja. Ova vrsta je rijetka i osjetljiva na antropogene aktivnosti i ukoliko je naseljavala ovu rijeku trajno će nestati.  Što se tiče drugih organizama, ugroženi su vodozemci žabe i daždevnjaci, zatim potočna pastrmka i peš. Vrsta žabe žutotrbi mukač je na Natura 2000 listi, dok su pjegavi daždevnjak i  jedna vrsta pijavice iz roda Dina zaštićeni zakonom o zaštiti prirode“, upozorava Gligorović

Institucije (za sada) ćute

 Ovo nije prvi put da su informacije o posljedicama onoga što se radi izašle u javnost. Veliko zagađenje Tare desilo se prije par mjeseci upravo zbog ulivanja veće količine mulja u ‘suzu Evrope’. Tada su inspekcije obišle teren, ali još uvijek nema odgovora na pitanje da li su kontrolisani oni koji su uzrokovali štetu i da li su izrečene bilo kakve kazne. Odgovor nismo dobili niti od Agencije za zaštitu životne sredine na pitanje, da li postoji elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu vezan za radove na putu. Ćute za sad i u Upravi za saobraćaj na pitanje, da li je projektom rekonstrukcije puta predviđeno da cijevi za mHE “Bjelojevićka 2“ budu ugrađene u put koji je u izgradnji i na koji je način to definisano projektom. Radi se o cjevovodu dužem od četiri kilometra.

Vuk VUJISIĆ