Znate li šta je blokiranje sunca? SAD počinje istraživati metodu koja bi navodno mogla ponovo zalediti polove

Izvještaj Bijele kuće potvrđuje da je Amerika otvorena za istraživanje modifikacije sunčevog zračenja ili takozvanog blokiranja sunca, javlja Euronews.

Neki naučnici, naime, žele ohladiti Zemlju reflektujući sunčevu svjetlost natrag u svemir. Zagovornici tvrde da bi to moglo smanjiti razorne učinke klimatskih promjena, pa čak i ponovo zamrznuti polove. Kažu kako bi ova metoda omogućila značajno hlađenje planete u roku od nekoliko godina.

Ranije ove godine su svjetski mediji pisali o tome kako i Ujedinjeni narodi žele istražiti ovu metodu.

Eksperiment već obavljen

Jedna od ideja koje stoje iza blokiranja sunca uključuje pumpanje čestica koje blokiraju sunce u atmosferi. Ovaj proces ‘ubrizgavanja aerosola u stratosferu’ uključivao bi avione koji raspršuju aerosol poput sumpornog dioksida u stratosferu.

Ta magla od čestica bi odbijala sunce natrag prema gore, zasjenjujući Zemlju. Metoda je već djelovala – iako slučajno. Kada je planina Pinatubo na Filipinima eruptirala 1991., ispustila je hiljade tona sumpornog dioksida. Globalna temperatura privremeno je pala za 0,5°C.

U septembru 2022. su istraživači sa sveučilišta Yale tvrdili da bi metoda ubrizgavanja hipotetski mogla ponovo zamrznuti polove.

“Program istraživanja naučnih i društvenih implikacija modifikacije sunčevog zračenja omogućio bi bolje informisane odluke o potencijalnim rizicima i koristima te metode kao komponente klimatske politike, koja bi se potencijalno mogla primjenjivati uz ublažavanje emisija stakleničkih plinova”, stoji u novom izvještaju Bijele kuće.

Status quo

Međutim, izvještaj takođe pojašnjava da nije donesena nikakva odluka o “uspostavi sveobuhvatnog istraživačkog programa usmjerenog na modifikaciju sunčevog zračenja”.

Iako su se u UN-u interesovali za ovu tehniku, zaključili su da njeno dalje istraživanje i eventualna primjena nisu najmudriji potez.

“Trenutno velika ili operativna implementacija ovih tehnologija nije potrebna, održiva, razborita ili dovoljno sigurna, s obzirom na ograničeno naučno razumijevanje i nesigurnost o potencijalnim uticajima i neželjenim posljedicama”, rekla je UNEP-ova naučnica Andrea Hinwood, koja je dodala da nova tehnologija ne može zamijeniti smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Ni da ni ne

Ipak, iz UN-a nisu skroz isključili ovu opciju, nego su zaključili da bi mogli promijeniti mišljenje ako mjere ne budu dovoljne.

Čak i najčvršći zagovornici ove metode smatraju da se ona treba sprovoditi paralelno sa smanjivanjem stakleničkih plinova.

Spomenuti izvještaj s Yalea je ukazalo kako “postoji potencijalna globalna korist” od ove metode, ali i da bi odnos rizika i koristi bila pola-pola.

Recimo, za sprovođenje plana bi bilo potrebno oko 175 hiljada letova godišnje, što bi u vazduh ispustilo milione tona stakleničkih plinova.

“To je aspirin, ne penicilin. To nije zamjena za dekarbonizaciju”, zaključili su s Yalea.

Izvor: Green.hr