Maturskog ispita će biti, uslovi održavanja nepoznati

Objavljeno: 07.05.2020, 06:48h na portalu PCNEN

Maturantkinje/maturanti: “Naši zahtjevi su vrlo realni i nikome ne idu na štetu – tražimo odlaganje eksternog i ukidanje internog dijela ispita“

Nezadovoljni maturanti/maturantkinje podgoričke gimnazije ,,Slobodan Škerović“ obratili su se portalu PCNEN, uvjereni da im je obraćanje javnosti sada jedini izlaz. Oni su nezadovoljni odlukom ministra prosvjete Damira Šehovića da maturski ispit bude održan, uprkos trenutnom stanju u državi. Smatraju da govore u ime većine.

Njih devetoro su od nas tražili da im garantujemo anonimnost i zato riječi koje u tekstu citiramo ne pripisujemo nikome pojedinačno.

”Zašto se naši učenici plaše da javno istupe? Razmislimo o tome!”, poručuje profesorica filozofije i građanskog obrazovanja Jasminka Milošević.

Profesorica Milošević je razočarana zbog toga što je, uprkos mnogim govorima o inkluziji i demokratizaciji obrazovanja, o pravu učenika da učestvuju u odlučivanju i u kreiranju nastavnog procesa, o izlasku nastave van prostora škole ,,ova situacija još jednom pokazala da se to događa samo površno i deklarativno.”

PR menadžerka Ministarstva prosvjete Milica Lekić nije odgovorila na naša pitanja vezana za ovu temu.

Naši sagovornici maturanti/maturantkinje traže od ministra da im izađe u susret i ako ,,već ne može ukinuti maturski ispit, da ga onda odgodi, ili makar ukine njegov interni dio.”

”Zadesila nas je ova situacija u periodu u kojem smo baš mi trebali da budemo najsrećniji. Ovo je trebalo da bude naše vrijeme, no bili smo spriječeni u tome. Izgubili smo poslednje dane, mature… I sve smo to prihvatili, ali onda kada smo očekivali da će stati uz nas, oni to nisu uradili“.

Da su ovo trebali biti njihovi najbezbrižniji dani, a da su bez njih ostali, saglasni su i ostali. Sa žaljenjem konstatuju da „nikada neće uspjeti da nadomjeste najljepše mjesece završetka gimnazije“.

„Dio sam generacije koja je ostala osakaćena za najbitnije što ovaj period života nosi“.

U trci sa novim gradivom, priprema za maturski ispit izostala

Maturanti kažu da je bilo veoma teško ispratiti svo gradivo u novonastaloj situaciji, ali i priviknuti se na nove platforme i načine online rada.

,,U toku ova dva mjeseca smo bili prenatrpavani gradivom i domaćim zadacima, uz to sa bespotrebnim rokovima za iste. Sve se učinilo da se, ne daj Bože, ne ispusti gradivo“.

Kažu da im je višesatno učenje na velikom broju platformi, bezbroj domaćih zadataka „čak i za vrijeme vikenda i praznika, onemogućilo da vrijeme posvete bilo čemu drugom sem trenutnim zadacima.“

Profesorica Milošević kaže da je ovo generacija koja je oštećena na više načina.

”Uvedena su im tri nova obavezna predmeta, u trećem razredu im je saopšteno da će polagati tri ispita na maturi, u četvrtom – da će ipak polagati četiri ispita”, kaže profesorica.

Ona dodaje kako se na sve to ,,dogodila pandemija, neizvjesnost oko nastavka školovanja, kraća pauza, a onda invazija raznoraznih internet sredstava i metoda nastave kojima su se oni prilagođavali u hodu.”

Jasminka Milošević/Foto: Una Jovović

Uprkos tome što je online nastava kojoj su bili primorani da se prilagode trajala duže nego uobičajena, oni nisu i ne mogu biti spremni za maturski ispit.

”Mnogo je teško ispratiti svo gradivo, postignuti željene ciljeve, a pritom obnoviti prethodne četiri godine. Najavili su maturski ispit 20. maja iz predmeta koji zahtijeva mnogo truda i vremena. A samo 10 dana nakon toga i ostale ispite“.

Gimnazijalci kažu da nisu imali adekvatnu pripremu, a ”već za manje od 15 dana treba pripremiti više od 20 kanonskih djela iz Crnogorskog jezika i književnosti.“

Osim toga, maturanti nisu znali hoće li maturski ispit biti održan jer je cijela situacija bila neizvjesna.

”Da li je nužno četiri ispita zbiti u desetak dana razlike između istih? Nije mali posao obnoviti gradivo četiri godine školovanja, a odmah zatim spremiti i prijemni za željeni fakultet.Vrijeme nam za to nije dato“.

Maturanti pitaju: Kada je ,,pola svijeta stalo, zašto nisu mogli maturski i polumaturski ispiti?“

Oni se žale da im nisu dostupne knjige i udžbenici za spremanje ispita, da biblioteke ne rade, da se, inače, drži dodatna nastava za spremanje maturskog ispita, ali je u ovoj situaciji izostala.

“Ako ministar smatra da možemo lično da se spremamo, koja je onda uloga škole? Da li ignorišemo činjenicu da ovo nisu normalne okolnosti, i da mi nismo besposleni kući. Ovo nije raspust“.

Profesorica Milošević kaže kako je ovih dana kod nas vidljivo ,,upravo ono što Paolo Freire naziva “bankarsko obrazovanje” – važno je održati časove, podijeliti materijale, dati ocjene, pa čak i održati maturu.”

Ona pita, gdje su u svemu tome učenici i nastavnici koji su uradili ogroman dio posla da bi se ostvarile ambicije naših obrazovnih institucija.

”Na koji je način donijeta odluka da se održi maturski ispit? Postoje li timovi (jer ih mora biti više, zbog kompleksnosti same situacije) i ko su članovi tih timova? Koliko su stručni za taj posao? Gdje su im reference? Ima li dokumentacije, elaborata, istraživanja na osnovu kojih je donijeta ova odluka? Kojom su brzinom ti dokumenti izrađeni, kako, na koji način? Da li je iko pitao učenike šta njima odgovara? Postoji li ozbiljno istraživanje o mentalnom stanju u kome se učenici nalaze?”

Maturante/maturantkinje muče ista pitanja.

”O tome koliko ministra interesuje naš stav govori činjenica da je prihvatio da razgovara sa predstavnicima Unije srednjoškolaca tek nakon što je objavio da će maturskog ispita biti. Pritom, prethodnog dana je u intervjuima i sam bio nesiguran oko toga da li će ga biti, ako smijem reći, i skeptičan, a onda odjednom, sjutradan, maturski ispit izvjestan? Šta to govori o njegovim odlukama?“

,,Ministar nema plan, ali ispita mora biti”

Naši mladi sagovornici skreću pažnju i na probleme tehničke prirode.

,,Na koji način da se izvede i sprovede polaganje maturskih ispita? Ukoliko budemo svi primorani da radimo sa maskama, ne mogu da pričam za druge, ali ja sa maskom duže od jednog sata ne mogu da izdržim, a da se ne onesvijestim“.

Maturantkinje/maturanti postavljaju pitanja na koja nismo uspjeli da dobijemo odgovor.

• ”Kako doći do škole?
  Šta sa djecom koja treba da polažu maturski ispit a pozitivni su na virus (i kako od njih očekivati da se pripremaju)?
• Kako će putovati učenici koji ne žive u gradovima u kojima uče?
• Šta da rade oni koji u istom terminu imaju prijemni za fakultet u inostranstvu?
• Kako to da ministar zatvara škole jer su to ‘inkubacije infekcije’ ali su zato za maturski ispit savršene?”

Maturantkinje/maturanti misle da ministar nema plan kako i kada će ispit biti održan, ali je uvjeren da ga mora biti „i to izlaže kao da nam čini uslugu što ga imamo“.

Oni su saglasni oko toga da ni psihički nisu spremni za polaganje maturskog ispita i da su zbog trenutne situacije pod velikim stresom.

”Biti zatvoren duže od dva mjeseca u četiri zida, samo biti bombardovan lošim vijestima o koroni, nije ni malo jednostavno: te mladi ne mogu da se zaraze, te mogu da prenesu, mogu ozbiljno da ugroze ukućane, te i mladi su ugroženi…“.

Kažu da je nemoguće adekvatno voditi računa o mentalnim potrebama kada se konstantno osjećaju krivima da mogu prenijeti virus na nekog starijeg ukoliko izađu.

“A, pritom, i kada izađemo, bezazleno, policija nas hapsi nemilosrdno i ne obavještava roditelje? Ko može da se fokusira u takvim uslovima na pripremanje maturskog ispita?“.

Profesorica Milošević kaže kako je njen inboks pretrpan porukama učenika koji se žale zbog toga što su iznenada obaviješteni da će maturskog ispita ipak biti ,,i da psihički nisu spremni na to.”

Kaže i da poruke dolaze od najboljih učenika u generaciji, a da je, prema njenim  saznanjima, slična situacija i u drugim školama.

“Njihove poruke su sasvim drugačijeg karaktera od saopštenja koje dobijamo od nadležnog ministarstva”, kaže profesorica Milošević.

,,Tražimo odlaganje eksternog i ukidanje internog dijela ispita”

Maturanti/maturantkinje kažu kako su ispunjavali ankete u kojima je ,,90% maturanata bilo protiv održavanja maturskog ispita”, te da su pokrenuli i eksperimentalnu peticiju o istom pitanju ,,koju je za manje od tri sata potpisalo preko 3000 osoba”, ali da sve to nije imalo efekta.

Gimnazijalci su pokrenuli i  peticiju na zvaničnom sajtu Vlade, ali prema povratnom mejlu, obrada će trajati 20 radnih dana, a matura je ,,već pred vratima”.

”Niko nas ništa nije pitao, a i da jeste, očigledno se tu pita neka viša sila, a ne mi čiji je interes jedini u pitanju. Nego, mi sve možemo i moramo, jer na muci se poznaju junaci. Samo što će vaši junaci brzim korakom posle svega ovoga van zemlje“.

“Naši zahtjevi su vrlo realni i nikome ne idu na štetu – tražimo odlaganje eksternog i ukidanje internog dijela ispita“.

Profesorica Milošević upoređuje ponašanje crnogorskih prosvjetnih vlasti sa drugima u Evropi.

”U uslovima u kojima se završava ova školska godina, umjesto da kao što su to pametno učinile Velika Britanija i Francuska, opozovemo odluku o maturskom ispitu, mi uporno ostajemo pri tome da je sve normalno, držimo se slova zakona, koji je u mnogim drugim oblastima našeg života ovih dana stavljen ad acta, do te mjere da su prekršena i neka od osnovnih ljudskih prava”, kaže profesorica.

Učenicima je rečeno da je i zbog prijemnih u inostranstvu neophodno održati završni ispit. Oni su kontaktirali pojedine univerzitete i rečeno im je ,,da će se prijemni održati u skladu sa uslovima u zemlji iz koje dolaze, kao i da će potrebna dokumentacija biti prilagođena istom”.

“Lično su mi rekli iz Britanije, UCAS preko kojeg se vrše prijave za fakultete u Britaniji, da se Britanija prilagođava svim promjenama u državama i da vode računa da niko ne ostane oštećen i zakinut. Beograd, (što je čest argument) ne traži maturu, samo prijemne ispite“.

“Mnogo zapadnih država je izašlo u susret svojim maturantima, pa ako smo zaista na evropskom putu mislim da je sasvim logično da se uradi nešto i za našu korist“.

Profesoricu Milošević ova situacija ,,podsjeća na Francusku i jednu drugu vrstu krize.”

“One čuvene 1968, u jeku studentskih protesta održan je maturski ispit. Rezultat je bio impresivan 81,3%, dok je godinu ranije bio 62%. Kasnije su, decenijama, tu generaciju potonje generacije zadirkivale da im je matura bila poklonjena. Jer se ta matura pretvorila u farsu”, kaže profesorica.

Maturanti/maturantkinje kažu i da se Unija srednjoškolaca „nije interesovala za srednjoškolce i ’zahvaljuju’ na tome što su izdejstvovali da nam se smanji broj pitanja iz četvrtog tromjesečja“.

Profesorica Milošević smatra da su odlukom „da se ne uzima u obzir četvrto tromjesečje kod zaključivanja ocjena, implicitno potcijenjeni i napori nastavnika koji su učestvovali u projektu ‘Uči doma’.”

Maturanti se nadaju da će prosvjetne vlasti još jednom razmisliti o odluci, i da će se uraditi nešto što ide u korist svim maturantima, kako se ,,ove završne godine ne bi sjećali sa gorčinom”.

Profesorica Jasminka Milošević zaključuje da su u neskladu metod polaganja maturskog ispita i metod izvođenja nastave posljednjih mjeseci, te da je predviđeni maturski ispit “pedagoški, psihološki, didaktički, a samim tim i zakonski problematičan”.

Jovana DAMJANOVIĆ