Događaji na dan 24. Novembar

1642. Holandski moreplovac Abel Tasman otkrio ostrvo južno od Australije i nazvao ga Van Dimenova Zemlja, koje je kasnije njemu u čast nazvano Tasmanija.

1859. Objavljena knjiga engleskog prirodnjaka Čarlsa Darvina “Porijeklo vrsta”. Njegova revolucionarna teorija evolucije izazvala velike kontroverze u naučnim krugovima, a crkveni krugovi izrazili bojazan da će knjiga podriti religijska vjerovanja o postanku svijeta.

1896. Osnovan Pedagoški muzej (Beograd).

1941. Počela njemačka ofanziva na grad Užice, u Drugom svjetskom ratu. Odstupnicu glavnog dijela partizanskih snaga činio Radnički bataljon. Njemci zauzeli grad krajem novembra, a tokom borbi na Kadinjači, 14 kilometara zapadno od Užica, poginulo 180 branilaca grada.

1947. Robert Šuman postao premijer Francuske.

1963. Dva dana posle atentata na predsjednika SAD Džona Kenedija u Dalasu, Džek Rubi u policijskoj stanici ubio, iz revolvera, Lija Harvija Osvalda, osumnjičenog za atentat.

1974. Predsjednik SAD Džerald Ford i sovjetski lider Leonid Brežnjev u Vladivostoku postigli privremen sporazum o ograničenju ofanzivnog strateškog nuklearnog oružja.

1976. Zemljotres jačine 7,3 u Rusiji i Iranu odnio oko 5.000 žrtava.

1989. Pod pritiskom masovnih demonstracija u Pragu kompletno rukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnijelo ostavke, uključujući generalnog sekretara Miloša Jakeša. Na mjesto generalnog sekretara partije došao Karol Urbanek.

1992. Na jugu Kine srušio se putnički avion “boing 737”. U najtežoj nesreći u istoriji kineskog vazduhoplovstva život izgubila 141 osoba, svi putnici i članovi posade.

1995. Irci na referendumu tijesnom većinom izglasali legalizaciju razvoda braka.

1998. General Emil Lahud, prvi predsjednik Libana posle okončanja 15-godišnjeg građanskog rata u toj bliskoistočnoj zemlji, preuzeo dužnost šefa države.

2000. Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica doputovao u Zagreb na Samit na vrhu država Jugoistočne Evrope i Evropske unije, što je bila prva posjeta nekog zvaničnika Jugoslavije Hrvatskoj od raspada SFRJ.

2000. Oko 900.000 ljudi protestovalo na ulicama Barselone zbog terorističkih akcija baskijske separatističke organizacije ETA. Na čelu protestne kolone bili premijer Španije Hose Marija Asnar i drugi državni i politički zvaničnici.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Skip to content