Polne bolesti ispod radara pažnje u Crnoj Gori

Objavljeno: 02.04.2021, 20:19h na portalu PCNEN

Polno prenosive bolesti se ubrajaju u najčešće infektivne bolesti u svijetu. Međutim, u Crnoj Gori ih prate stigma i stereotipi, potvrđuju aktivisti iz nevladinih organizacija koje se bave javnim zdravljem.

“Život sa HIV-om drugačiji je od bolovanja od bilo koje druge bolesti“, kaže građanin Podgorice koji se bori sa ovim problemom. „Ajde te fizičke stvari i nekako, ali ljudi te gledaju drugačije, nekako sa gađenjem, misle da si spavao sa hiljadu ljudi i da ti se to zbog toga dešava“.

Sagovornik PCNEN-a koji boluje od HIV-a smatra da građani nemaju osnovno znanje o ovim bolestima, te da ih ljudi  gledaju “sa visine” kao da su prljavi ili okaljani.

“Koliko su ti stereotipi razvijeni kod nas pokazuje to što sam ja dugo vremena pričao da sam HIV dobio od svoje majke kada je bila trudna sa mnom. Tada su me ljudi nekako sažaljevali i gledali me kao žrtvu. Lakše mi je bilo to, nego da me se gade”, kaže on.

Sanja Šišović

“O kakvoj svijesti pričamo?”, pita sagovornik koji boluje od HIV-a. On misli da su i doktori “zatucani” a kamoli ostali građani. “Kad sam prvi put pošao kod doktora pitanje je bilo koliko sam partnera imao, i oni mi nikad ne bi vjerovali. Znači, i oni se vode time da moraš da imaš seksualne odnose sa mnogo ljudi a dobro znaju da može da pređe samo od jedne osobe”.

Pri nekim domovima zdravlja u Crnoj Gori postoje savjetovališta za HIV u kojima rade epidemiolozi. Oni su već skoro godinu dana posvećeni epidemiji korona virusa, pa je HIV stavljen u drugi plan. Ljudi su prinuđeni da ljekarsku pomoć i informacije potraže negdje drugo.

Stigma i stereotipi

Polno prenosive bolesti se ubrajaju u najčešće infektivne bolesti u svijetu. Međutim, u Crnoj Gori ih prate stigma i stereotipi, potvrđuju aktivisti iz nevladinih organizacija koje se bave javnim zdravljem.

Sanja Šišović, iz NVO “CAZAS” koja se bavi zdravljem i mladima, kaže da iako živimo u savremenom društvu polne bolesti još uvijek ostaju ispod radara pažnje – naročito mladih.

Šišović smatra da je važno razumjeti da su polne bolesti raznovrsne, da postoji razlika između onih koje imaju jače i blaže simptome, ozbiljnije i manje ozbiljne posljedice, mogu biti izlječive i neizlječive.

“Iako su učestale, polno prenosive bolesti i dalje su ispraćene stigmom i stereotipima i uvjerenjima da ih imaju samo oni koji imaju veliki broj partnera ili partnerki, da su vezane za manje moralne osobe i slično. Često je upravo ta stigma prepreka da se ljudi testiraju, liječe, idu redovno na preglede ali i da otvoreno razgovaraju o tome”, smatra Šišović.

Jovan Dašić

Jovan Dašić, savjetnik za javno zdravlje u  NVO „Juventas“, kaže da njegovo iskustvo pokazuje da su glavni i najčešći problemi u životu mladih koji dođu u kontakt sa nekom polno-prenosivom infekcijom strah od stigme i diskriminacije, odlaganje ljekarskog pregleda/testiranja, te samomedikacija u slučajevima bakterijskih infekcija. Promocija preventivnih ljekarskih pregleda, posebno ginekoloških i uroloških, igra ključnu ulogu u adekvatnom odgovoru na polno-prenosive infekcije.

“Stigma i stereotipizacija doprinosi otežavanju ranog otkrivanja infekcija kao što su HIV i hepatitisi, a samim tim i ranog liječenja koje je od presudne važnosti, i u skladu sa tim doprinosi daljoj transmisiji infekcije. Potrebno je sprovesti istraživanje kojim će se ispitati mogući stepen diskriminacije osoba inficiranih HIV-om i Hepatitisom C i stigma indeks”, poručuje Dašić.

Juventasovo istraživanje o zdravlju mladih i njihovim navikama iz 2018. godine pokazalo je da bi 28.9% mladih, ukoliko bi saznali da je neki od njihovih vršnjaka osoba koja živi sa HIV-om, podržalo njihov smještaj u posebne škole za djecu sa HIV-om.

“Osobe koje žive sa HIV-om u Crnoj Gori, nažalost, u javnom zdravstvenom sistemu nemaju adekvatnu psihološku pomoć”, ističe Dašić.

Rezultati tog istraživanja pokazuju da se o seksualnom i reproduktivnom zdravlju mladi informišu najčešće putem interneta (35.8 % ispitanika).

Seksualno je aktivna gotovo jedna trećina (31.1%) anketiranih učenika/ca. Među njima, 30.8% navelo je da nije koristilo kondom pri prvom seksualnom odnosu, dok 14.7% ispitanika koji su seksualno aktivni, navelo je da uopšte ne koriste zaštitu pri seksualnom odnosu.

Građani se nerado odazivaju na testiranje na HIV i hepatitise.  Stopa testiranja na HIV u Crnoj Gori je 10,6 % što je čini jednom od najmanjih u Evropi.

“Ovako niska stopa testiranja ima za posljedicu i kasno otkrivanje infekcije HIV-a, pa je tako od prvog slučaja HIV-a do danas skoro polovina (48 odsto) slučajeva registrovano u stadijumu AIDS-a”, kaže Dašić.

Prvi slučaj AIDS-a u Crnoj Gori registrovan je 1989. godine i od tada pa do kraja 2018. registrovano je ukupno 277 osoba inficiranih HIV-om. U istom period, 56 osoba je umrlo od AIDS-a.

Formalno obrazovanje od presudnog značaja

Unija srednjoškolaca Crne Gore (UNSCG) godinama organizuje radionice i edukativne tribine na ovu temu u crnogorskim srednjim školama. Amina Bahović, koordinatorka južne regije u UNSCG, kaže da bi uloga formalnog obrazovanja trebala biti velika.

„U našem obrazovnom sistemu tema polno prenosivih bolesti nije označena kao obavezna. Iako se i nalazi u udžbenicima, nerijetko je profesori zaobilaze i istovremeno ne traže znanje učenika o tome, očekuju da će učenici te informacije potražiti negdje drugdje“, kaže Bahović.

HIV pozitivan sagovornik kaže da se ne može sjetiti jedne korisne inormacije o ovim bolestima iz škole. „I ako je bilo govora o tome to je bilo kratko, a mi kao i svi drugi dječaci tu priču okrenemo na zezanje, profesorici bude neprijatno pa ona to preskoči“.

Kada je obolio od HIV-a, infromacije je tražio na internetu i iz iskustva drugih ljudi.

Jovan Dašić smatra da je nedopustivo da se svi mladi o polno-prenosivim bolestima detaljno ne informišu u obaveznom školskom sistemu.

“Uvođenje obaveznog sadržaja u školama iz domena seksualnog i reproduktivnog zdravlja, te pružanje informacija o rizičnim zdravstvenim praksama i neodgovornom ponašanju može značajno doprinijeti unapređenju zdravlja mladih, i redukovati negativne statistike u domenu obolijevanja mladih, imajući u vidu, da je većina obolijevanja mladih, kada su polno prenosive bolesti u pitanju, preventabilnog karaktera”, kaže Dašić.

On zaključuje da se “ovoj temi, nažalost, ne posvećuje dovoljno pažnje, naročito u formalnom obrazovanju, na šta ukazuje i podatak pomenutog Juventasovog istraživanja da više od polovine mladih, njih 54.3% smatra da ne dobijaju dovoljno informacija na temu seksualnog i reproduktivnog zdravlja”.

Sanja Šišović kaže da obrazovni sistem mora mnogo otvorenije i sveobuhvatnije da se posveti ovoj temi. “I ne samo to, moramo uključiti sve raspoložive resurse koji postoje u nevladinim organizacijama, zdravstvenim ustanovama i obrazovnim institucijama da unaprijedimo znanje djece i mladih u ovoj oblasti”, ističe ona.

ZDRAVIŠA

NVO CAZAS nudi prvu online platformu, “Zdraviša”,  za samoprocjenu rizičnog ponašanja u odnosu na HIV i polno prenosive infekcije. „Zdraviša“ je osmišljen kao interaktivna platforma za procjenu znanja, informisanje, edukaciju i upućivanje na postojeće zdravstvene servise ali i kao lik koji promoviše upotrebu kondoma i zdrave stilove stilove života. Platforma je dostupna na adresi www.zdravlje.co.me.

Marija PEŠIĆ

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Skip to content