Objavljeno: 30.07.2020, 08:38h na portalu PCNEN

Na samo 500 metara od izvora, u rijeku se izliva gradska kanalizacija, a preko puta lokalna domaćinstva ispuštaju otpadne vode u Lim, jednu od najdužih i najljepših rijeka u Crnoj Gori. Riječni izvor je u Plavskom jezeru, odakle voda  pod jednim imenom koje, znači zelen, teče 220 kilometara, od čega su 83 km u Crnoj Gori.

Skoro na samom izvoru i počinje prvo zagađenje rijeke, koje kulminira nizvodno od Bijelog Polja. U toj opštini ekološkinja Danijela Veličković je izbrojala 220 nelegalnih odlagališta smeća, a njen izvještaj o stanju životne sredine identifikuje zagađenje rijeke daleko više od dozvoljenog.

Međutim, iako je zagađenje najvidljivije u Bijelom Polju, i visočije opštine uveliko doprinose tome.

Nakon Plava i Murina, gdje domaćinstva ispuštaju otpadne vode i bacaju komunalni otpad u rijeku, slijedi Andrijevica, čija se glavna deponija nalazi na pola puta do Murina. Ogromna gomila smeća izležava se iznad magistrale Andrijevica-Plav, ispod koje teče Lim. Iako je vidljivo da se deponija sabija na tom mjestu i spaljuje (gorjela je i pred našim očima), takođe se može uočiti da se otpad sliva i sa druge strane puta – direktno u Lim. Neko je skoro zemljom prekrio gomilu otpada na obali Lima, ali je vidljivo da se i na padini nalazi velika gomila smeća – od magistralnog puta pa sve do rijeke.

Dok se u Plavu rijeka doimala prilično čisto (golim okom su se mogla vidjeti jata riba), u Andrijevici je stanje drugačije. Ušćima Kraljštice i Zlorječice jedva da se moglo priči od neprijatnih mirisa otpadnih voda. Kraljštica je gotovo presušila, pa se po kamenitom dnu nataložio raznovrsni otpad. Slika se ponavlja ispod obližnjeg mosta na rijeci Lim, gdje se nalaze pecaroške staze.

Mještani Andrijevice koji su željeli da ostanu anonimni najviše za opisano stanje stvari krive lokalnu vlast, pogotovo komunalno preduzeće. Oni tvrde da većina mjesta nije pokrivena kontejnerima, pa nesavjesni mještani priobalnih mjesnih zajednica, kojima je muka da odvezu smeće do najbližeg odlagališta smeća, sve bace u Lim ili njene pritoke. Građani ističu da, tamo gdje ima kontejnera, komunalno preduzeće ih ne prazni redovno, zbog čega se oko njih stvara gomila smeća, od čega većina završi u rijeci.

Mi smo vidjeli nekoliko takvih kontejnera na obali Lima.

Rukovodstva andrijevičke i plavske opštine od petka nijesu odgovorili na pitanja PCNEN-a u vezi sa gradskim kanalizacijama i tretiranjem otpada. Iz opštine Andrijevica u petak su saopštili da će na sva pitanja odgovoriti u ponedjeljak. Međutim, odgovora i dalje nema. Predsjednik Opštine Plav je Mirsad Bajraktarević, dok je prvi čovjek Andrijevice Srđan Mašović.

Berane je jedini grad na crnogorskom dijelu toku Lima koji je izgradio postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a “privremenu deponiju“ izmjestio daleko od rijeke – na Rujištu.

Bašić: Lim zagađuje isti narod i ista svijest

Predsjednik Sportskog ribolovnog društva ‘Plav’ Omar Bašić tvrdi da zagađenje na rijekama ekonomski najviše pogađa njegove kolege, čije organizacije žive od riba Lima. Bašić je, ujedno, predsjednik i Saveza sportskih ribolovaca Crne Gore.

On kaže da je najveći problem u svijesti građana, koji rijeku vide kao “nešto što treba da odveze smeće sa jednog mjesta na drugo“.

Bašić pojašnjava da zagađenje kreće od Plava i Andrijevice, koji nemaju uređaje za prečišćavanje voda. U Beranama je, tvrdi, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u završnoj fazi, što je pozitivan primjer zaštite voda.

“Ne možemo pričati – Plav je ljepši od Andrijevice, Andrijevica je ljepša od Berana… U suštini je to sve jedno te isto, sve je to na 80 kilometara toka. Sve je to grad do grada, isti ljudi, isti narod, na žalost – ista svijest“, kaže Bašić.

On je sa svojim saborcima prošle godine uspio da organizuje Evropsko prvenstvo u “flajfišingu“ (posebna tehnika sportskog ribolova) na obalama Lima u Plavu, Andrijevici i Beranama. Od Plava napravili su svjetsku “flajfišing“ destinaciju.

“Možemo da se trudimo maksimalno, neminovna je situacija da turista vidi smeće. I dok peca, dok boravi na vodi i u vodi, proći će neka kesa sa smećem pored njega. Ljudi koji dolaze, posebno iz evropskih razvijenih zemalja, ne mogu da vjeruju da pored ovakve ljepote, pored ovako bistre vode, čiste vode, zdrave životne sredine, pored bogatog ribljeg fonda, nađe se mjesto otpadu, kesi sa otpadom, da pliva vodom ili da je na njenoj obali. Posebno kanalizacijama. Često postavljaju pitanja, da li su ti ljudi koji to rade, u stvari, normalni“, priča Bašić.

Najveću odgovornost za nerješavanje problema on vidi u lokalnim samoupravama, koje moraju znati za probleme na svojoj teritoriji, i, ukoliko ne mogu sami, da urgiraju da se problem riješi na državnom nivou.

“Znači, prvo – moramo mi kao klub da pokrenemo inicijativu, najprije kod lokalnih samouprava, gdje najčešće dolazimo do nerazumijevanja. Odnosno, lokalne samouprave ne žele da riješe određeni problem, proglašavajući se nenadležnim. Znači, jednostavno nije njegova briga da se bavi time, jeste mu briga da se zove zvanjem inspektora, sekretara, komunalnog policajca i jeste mu nadležnost da prima platu iz budžeta države, iz budžeta građana, a da radi svoj posao apsolutno nije“, ističe Bašić.

On smatra da imamo dobre zakone koje samo treba primijeniti i problem bi brzo bio riješen.  Olakšavajuća okolnost, po njegovom mišljenju, je uništena privreda na sjeveru, pa su ostali samo mali zagađivači koje “ne bi trebalo biti teško dovesti u red“.

Berane pozitivan primjer u tretiranju otpada

Ekološkinja iz Berana Rita Barjaktarović  smatra da je u Beranama, prvom gradu uzvodno od Bijelog Polja, znatno bolja situacija nego u susjednom gradu, kada je riječ o neuređenim odlagalištima otpada. Ona kaže da se u Beranama jednom godišnje radi popis neuređenih odlagališta.

“Taj broj se uvijek kreće od 40 do 45, ali na teritoriji cijele opštine. Naravno, jedan dio njih se uvijek nađe na obalama rijeka. U ovom slučaju, imamo nekih desetak neuređenih odlagališta i još nekoliko na pritokama Lima“, kaže Barjaktarović.

Ona tvrdi da je veoma dobrar kvalitet vode rijeke Lim u Beranama, a takav je rezultat, od nedavno, i zbog izgrađenog postrojenje za preradu otpadnih voda, koje je u funkciji od aprila ove godine.

“To je, zaista, nešto što je jako važno. Čini mi se da smo napravili veliki iskorak. Imali smo sreću da smo među prvima u ovom regionu sjeveroistoka Crne Gore došli do takvog jednog objekta“, pojašnjava ona.

Barjaktarović tvrdi da je razlog male zagađenosti u Beranama to što, za razliku od Bijelog Polja nemaju dovoljno snažnu privredu, odnosno nema velikih zagađivača. Smatra i da ne mogu velika zagađenja doći od gradova uzvodno, s obzirom na to da je riječ o malim opštinama sa malim brojem stanovnika.

U Beranama je, tvrdi ona, dobro i to što komunalno preduzeće, u partnerstvu sa određenim subjektima, pa i sa nevladinim sektorom, radi na uklanjanju nelegalnih odlagališta smeća, zbog čega na rijeci postoji manje otpada nego u martu ove godine.

“Tamo nema tog nekog posebnog komunalnog otpada. Možda ima nekog šuta i građevinskog materijala koji trenutno stigne, koji nije isplaniran, ali to se uređuje svaki dan. Mi smo jedno šest do sedam deponija zatekli kad smo došli na vlast, a već smo ih sanirali i to se drži u dobrom stanju“, kaže direktor  Komunalnog preduzeća Savo Vučetić.

On kaže da posao nije završen, već mora i dalje da se radi. Smatra da treba uključiti građane i pokušati podići svijest o pravilnom tretiranju otpada.

“Moja poruka opštinama koje su iznad nas, i svim opštinama, da sačuvamo Lim. Lim je jedna fina rijeka, da je sačuvamo zbog nas i zbog naše djece i unučadi, i svih onih koji idu u ribolov i koji koriste rijeku ljeti za plaže“, poručuje Vučetić.

Kada smo razgovarali sa starijim mještanima naselja u priobalju Lima, dijelili su sa nama iskustva kroz koja su proticale čiste I bistre rijeke iz kojih se moglo piti. Mlađima je, za sada, ostalo da uživaju samo u tim pričama starijih.

Zagađuju iz inata

Mještani Limskog naselja u Plavu tvrde da teško opstaju u svojim domovima zbog kanalizacije koja se izliva preko puta njihovih domova.

“Nezamislivo je, uopšte, otvoriti prozore ili izaći ispred kuće, sjesti napolje“, kaže Zdravko Paunović.

On tvrdi da je plavska kanalizacija tu 30 godina, dok niko ne izlazi u susret njihovim brojnim zahtjevima da se fekalije uklone što dalje od njihovih kuća. Kaže da su mnogi sugrađani svoje fekalne kanalizacije priključili na atmosfersku, koja takođe završava u Limu.

“Lim je staro ime, koje znači ’zelena rijeka’. Nekada se mogla piti voda iz nje, a danas se ne može ni kupati“, kaže Paunović.

Mještani Limskog naselja tvrde da su i sami fekalne vode sproveli u Lim, jer ni opština, kako kažu, ne radi drugačije sa gradskom kanalizacijom.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Vuk VUJISIĆ

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Skip to content