Bajagić ne vidi problem u izgradnji mHE na Vrbnici

Objavljeno: 03.07.2020, 18:40h na portalu PCNEN Opozicija u Plužinama i NVO tvrde da mala hidroelektrana…

Objavljeno: 03.07.2020, 18:40h na portalu PCNEN

Opozicija u Plužinama i NVO tvrde da mala hidroelektrana koristi samo tajkunima

Izgradnja malih hidroelektrana (mHE) na rijekama sa pijaćom vodom, kao što je rijeka Vrbnica (u opštini Plužine), grijeh je prema prirodi, a i prema sadašnjim i budućim generacijama, ocijenio je predstavnik Svjetskog fonda za prirodu (WWF Adria) u Crnoj Gori Milija Čabarkapa.

“Na ovaj način proizvodnja energije iz malih hidroelektrana ugrožava održivi razvoj i ugrožava javni interes, a koji  bi morao da predstavlja zajednički, opšti interes svih pripadnika jedne društveno-političke zajednice“, kazao je Čabarkapa.

WWF je u prošlogodišnjem izvještaju o pritisku hidroelektrana na evropske rijeke (urađenom u saradnji sa međunarodnim organizacijama GEOTA, RiverWatch i Euronatur) saopštio da se najdinamičnija gradnja novih hidroelektrana dešava na Balkanu.

“Projekti mHE su sami po sebi štetni projekti koji imaju izrazito velike negativne uticaje kako na prirodu tako i na ljude, a čemu svjedoče nedavno objavljene fotografije gotovo pa suvog korita Mojanske rijeke u opštini Andrijevica na kojoj su izgrađene tri mHE. Izgradnja mHE u Crnoj Gori pravi građanima direktnu finansijsku štetu, te su ovi projekti društveno ekonomski neprihvatljivi“, ocijenio je Čabarkapa.

PCNEN je ranije objavio da je “vodozahvat“ (brana gdje voda ulazi u cijevi) za mHE ‘Vrbnica’ izgrađen desetak metara od vodoizvorišta sa kojeg se napajaju Plužine i pivsko selo Stabna, dok je izgradnjom hidroelektrane devastiran seoski put.

Predsjednik opštine Plužine Mijuško Bajagić, iz Socijalističke narodne partije (SNP), koja je opoziciona na nacionalnom nivou, tvrdi da lokalna samouprava nije mogla ništa učiniti da spriječi gradnju mHE na Vrbnici, jer je koncesija data na državnom nivou.

Mijuško Bajagić: Mi nijesamo mogli spriječiti

“Mi kao opština nijesmo mogli ništa da spriječimo, osim da glasamo o uslovima gradnje mHE i time kontrolišemo investitiora“, kaže Bajagić.

Kaže i da, prema njegovom mišljenju, taj projekat “ne može poremetiti“ bistru rijeku, koja se uliva u Pivsko jezero, jer će hidroelektrana raditi samo zimi kada u Vrbnici ima “dosta vode“.

“Lično mislim da ništa ne remeti mHE. Vrbnica je bujičasta rijeka, ima dosta vode zimi i tada će da radi. Ljeti neće raditi, pa nema opasnosti da korito rijeke ostane bez vode, ili da nivo vode bude manji. Kada smo postavljali uslove, nijesmo dali da se ugradi ventil na vodozahvatu, kojim bi mogli da zatvore protok vode, zbog toga ne može korito ostati suvo“, kaže Bajagić.

Blagojević: Opština prostim glasanjem mogla spriječiti mHE

Odbornik opozicionog Demokratskog fronta (DF) Zoran Blagojević, međutim, smatra da je, za razliku od drugih mHE, opština mogla bez ikakvih protesta, prostim glasanjem u lokalnoj skupštini da zaustavi projekat.

“U našem parlamentu Demokratska partija socijalista (DPS) je u manjini, imaju šest odbornika i jednog imaju Socijaldemokrate (SD). Ali vladajući SNP je, kada smo glasali o mHE, zajedno sa odbornicima DPS-a i SD-a, podržao ovaj projekat. Građanima Plužina nije jasno zašto je lokalni SNP, koji se predstavlja kao veliki kritičar vlasti, dao podršku DPS-u za ovaj projekat“, kaže Blagojević.

Odbornik Demokrata Novica Gogić kaže da on nije bio u lokalnom parlamentu kada se glasalo o mHE Vrbnica, ali da su radovi počeli “bez neke javnosti“ i “bez nekog otpora“, dok su malobrojni mještani tog područja “nekako ćutke pustili“ da se gradi mHE.

“Van javnosti su nekako i sve te sjednice opštine Plužine, a glasa se sve šta predloži predsjednik opštine ili lokalne skupštine, kao u državnom parlamentu po sistemu – diži ruke svi. Mislim da je napravljena neka anketa ili referendum da bi većina opština bila protiv gradnje mHE. Protiv sam svih mHE u Crnoj Gori, jer je to suludo, i ne vjerujem da će tu raditi mnogo ljudi, niti ljudi iz Pive“, kaže Gogić.

Blagojević smatra da od projekta koristi mogu imati samo tajkuni bliski vlasti, a blagodeti mHE na Vrbnici neće osjetiti građani Plužina.

“Vrijeme pokazuje da smo bili u pravu“, kaže Blagojević.

On tvrdi da se čista rijeka, kao što je Vrbnica, sa koje se pijaćom vodom snabdijeva opština, mogla drugačije iskoristiti, a ne za cijevi mHE.

Rijeka Vrbnica

I Gogić navodi da je hidro-potencijal Vrbnice takav da je ne treba stavljati u cijevi, već da se može flaširati i prodavati kao voda za piće.

“Uvozi se masovno flaširana voda za piće, a mi je prosipamo, odnosno ni ne prosipamo, no je stavljamo u cijevi. Davno je urađen projekat da se na tako čistoj i bistroj vodi može praviti mrestilište za potočnu pastrmu i kalifornijsku pastrmku. Međutim, mrestilišta nema, a prije ćete naći trn u oku nego pastrmku u Pivskom jezeru“, kaže Gogić

Bilo primjedbi građana na radove

Odbornik Blagojević kaže da je bilo primjedbi građana na oštećenje puta i druge stvari kada je riječ o izgradnji mHE, koja još nije počela sa radom.

Predsjednik opštine Bajagić potvrđuje da je lokalnoj samoupravi stigao veliki broj primjedbi građana povodom izvođenja građevinskih radova u Stabnima.

“Najviše je bilo primjedbi na devastaciju lokalnog puta, ali za pet dana će preduzeće ’Mehanizacija i programat’ asfaltirati put prema vodozahvatu, a presvući će asfalt od Plužina do Stabni. Bilo je primjedbi i oko izgradnje dalekovoda, ljudi su se žalili na eksproprijaciju i cijenu, ali opština tu nije mogla ništa da učini, jer to nije u njenoj nadležnosti“, kaže Bajagić.

Prvi čovjek opštine navodi da se sa vodoizvorišta Vrbnice napaja centar Plužina i naselje oko škole u Stabnima, ali da vodozahvat neće smetati vodosnabdijevanju, s obzirom na to da će voda u rijeci normalno teći.

Kompaniju mHE ‘Vrbnica’, osnovale su kompanije ‘Interenergo’ iz Ljubljana, ‘Montenegro metropolis medija’, čiji su vlasnici ofšor firme sa Kipra, i ‘Mehanizacija i programat Nikšić’, u kojem je jedan od vlasnika funkcioner DPS-a Dušan Đurović.

****

Bajagić: SFRJ na Vrbnici planirala tri mHE

Predsjednik opštine Plužine Mijuško Bajagić je iz kraja gdje izvire Vrbnica i tvrdi da “odlično zna“ zbog čega je siguran da joj mHE ne može nauditi.

On se sjeća da je i negdje osamdesetih godina minulog vieka bivša SFRJ planirala da se na Vrbnici grade tri manje hidroelektrane.

“Tada tamo nije bilo vodovoda, a idejna rješenja su predviđala da sve tri mHE budu povezane i jedna voda za sve tri hidroelektrane. Takođe je mHE tada bila planirana i za Mratinjski potok, tako da se to pitanje provlači evo 40 godina“, kaže Bajagić.

Prema tim rješenjima, Vlada je 2013. godine odlučila da ponudi koncesiju za rijeku Vrbnicu, dok nikome nije izdavala koncesiju za Mratinjski potok.

Bajagić kaže da je Vrbnica toliko snažna rijeka da su nekada na njoj radila tri mlina, od kojih su danas ostale samo ruševine.

*******************************

Čabarkapa: Vrbnica zaslužuje trajnu zaštitu

Milija Čabarkapa: Vrbnica zaslužuje trajnu zaštitu

Predstavnik WWF Adria u Crnoj Gori Milija Čabarkapa smatra da rijeka kakva je Vrbnica zaslužuje trajnu zaštitu, očuvanje biodiverziteta i staništa kao i valorizaciju kroz razvoj održivog turizma.

“Na taj način, rijeka može postati izvor prihoda, gdje će, u prvom redu, lokalna zajednica imati višestruke koristi dok, sa druge strane, imamo očuvanje rijeke kao kulturnog i prirodnog nasljeđa za buduće generacije“, kaže Čabarkapa.

On tvrdi da od izgradnje mHE  jedini interes i korist imaju privatni koncesionari koje plaćaju crnogorski potrošači kroz račune za električnu energij,u zahvaljujući uspostavljenom sistemu podsticaja proizvodnje električne energije iz tzv. obnovljivih izvora energije (OIE), a za čije se ukidanje WWF javno zalaže i bori.

“S druge strane, građani trajno ostaju bez prirodnih resursa koji im omogućavaju osnove uslove za život, dok im se, paralelno, narušava ustavno pravo – pravo na zdravu životnu sredinu“, pojašnjava Čabarkapa.

Vrbnica je, smatra, prirodno bogatstvo koje je, na žalost, uništeno zbog interesa grupe privatnih investitora, ali vjeruje da će u doglednoj budućnosti rijeka opet teći u svom prirodnom i slobodnom toku

„To je naša misija“, kaže Čabarkapa.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Skip to content