Hidroenergija je istorijski bila prvi obnovljivi izvor električne energije. Malo je poznato da se propuštanjem vode kroz turbine hidroelektrana oslobađa velika količina metana, gasa sa moćnim efektom staklene bašte. Grupa naučnika u startapu Bluemethane radi na razvoju tehnologije koja hvata metan iz akumulacija pod branama i koristi ga kao energent, sprečavajući da ode u atmosferu.

Od 51 milijarde tona gasova sa efektom staklene bašte, tri milijarde potiču od metana koji se oslobađa iz vode. Taj gas je odgovoran za 30 odsto globalnog zagrevanja od početka industrijske revolucije. U prvih 20 godina od ispuštanja u atmosferu, metan ima 80 puta jači efekat nego ugljen-dioksid.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) je odredila smanjivanje emisija metana za glavnu kratkoročnu meru u borbi protiv klimatskih promena. Najveći izvor je sagorevanje fosilnih goriva, 40 odsto. Drugi udeo po veličini, 32 odsto, odlazi na životinjsku probavu, pogotovo fermentaciju u crevima preživara.

Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda su jedan od izvora metana

Metan nastaje i u slatkovodnom mulju, tropskim močvarama i tresetištima, gde organske materije bogate ugljenikom mikrobi razgrađuju u sredini bez kiseonika. Ozbiljan izvor su takođe postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i polja riže.

Ova materija se u energetici naziva prirodnim ili fosilnim gasom. Stvara se i pri raspadanju organskih materija pod branama i u slojevima na dnu prirodnih jezera i drugih stajaćih voda. U hidroelektranama kroz turbine ne prolazi samo voda, već i mnogo rastvorenih gasova sa efektom staklene bašte, koji se na taj način oslobađaju.

Poput ugljen-dioksida koji je rastvoren u flašici gazirane vode dok je pod pritiskom, metan je pod određenim uslovima rastvoren u velikim akumulacijama. Pri otvaranju flašice gazirane vode, mehurići ugljen-dioksida se oslobađaju. Isto se dešava sa metanom kada voda iz akumulacija prolazi kroz turbine.

Hvatanje metana

Grupa naučnika u startapu Bluemethane radi na razvoju tehnologije koja hvata metan iz vodenih akumulacija i koristi ga kao energent, čime sprečava da bude ispušten u atmosferu.

„Metan može da oksidira i postane ugljen-dioksid posle otprilike 12 godina, pa ukoliko danas smanjite emisije metana, mogli bismo da utičemo na globalno zagrevanje već tokom vlastitog života“, rekla je za BBC generalna direktorka i suosnivačica startapa Luiz Parlons Bentata.

Tehnologija je razvijana na Univerzitetu u Kranfildu, a biće testirana u United Utilities, preduzeću za upravljanje vodovodom i otpadnim vodama u regiji Severozapadna Engleska. U tom sektoru se proces anaerobne dekompozicije već koristi za dobijanje goriva: mikroorganizmi razlažu biorazgradivi materijal bez prisustva kiseonika i stvaraju biogas.

Parlons Bentata se nada da njena tehnologija može da uhvati mehuriće metana dok se kreću ka površini, usmeravajući ih kako bi se prikupili za korišćenje kao nefosilni izvor biogasa. I umesto da se voda aktivno pumpa, Bluemethaneov metod koristi gravitaciju da uhvati što više ovog gasa uz što manju potrošnju energije.

U kompaniji kažu da bi se tehnologija vrlo lako mogla integrisati u postojeću infrastrukturu. Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pivare i proizvođači celuloze mogu da na licu mesta proizvode energiju i istovremeno smanje emisije.

Emisije metana iz vodenih akumulacija su vrlo malo izučavane

Bluemethane naglašava da se metan još uvek ne meri u obimu u kom bi trebalo iako je odgovoran za trećinu globalnog zagrevanja. U ovu oblast je usmereno svega dva odsto finansiranja namenjenog usporavanju klimatskih promena i prilagođavanju njima, ističu naučnici.

Emisije metana iz vodenih akumulacija su vrlo malo izučavane. Brane su jedan od najvećih izvora ovog gasa iz vode, pa Bluemethane ispituje 20 akumulacija kod hidroelektrana širom sveta.

Metan je resurs

„Ne treba da razmišljamo o rastvorenom metanu samo kao o ogromnom problemu, već jednostavno kao o novom resursu“, rekla je Parlons Bentata.

Metan prikupljen iz vode može se koristiti kao biogas za proizvodnju električne energije ili se preraditi u biometan i koristiti za grejanje, proizvodnju električne energije ili gorivo za vozila. Jedna od mogućnosti je prerada u vodonik. Pri ovim procesima se oslobađa ugljen-dioksid, ali je njegov efekat mnogo manji nego od metana u atmosferi koji potiče iz raspadanja organskih materija u mulju na dnu akumulacija.

Izvor: Balkan green energy

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Skip to content