PCNEN na licu mjesta: Tara – suza Evrope i kontejner Crne Gore
Objavljeno: 30.09.2020, 16:27h na portalu PCNEN
Kanjon rijeke Tare simbol je Crne Gore kao ekološke države još od 1980. godine kada je stavljena pod zaštitu UNESCO-a kao prirodno područje “Svjetske baštine“ (World Heritage). Deceniju kasnije, Crna Gore se na skupštinskom zasijedanju “samoproglasila“ za ekološku državu. I to – prvu u svijetu.
Biološkinja Irma Muhović, međutim, smatra da današnje slike Tare nijesu baš slike “suze Evrope“, niti bi smjele da se nađu u ekološkoj državi. U to su se uvjerili i naši reporteri na nekoliko mjesta od Kolašina do Mojkovca, gdje je vidljivo više nanosa građevinskog i drugog otpada.
Prirodne ljepote rovačkog kraja prije tunela prema Trebaljevu, prekidaju slike građevinskog otpada deponovanog uz tunel. Približavajući se gomilama istovarenog šuta, asfalta i drugog građevinskog otpada, reporteri su vidjeli mnogo veću deponiju na samom brijegu od Tare, iza pumpe “Lukoil“.
Neuređeni zemljani put vodi do deponije, široke više kilometara. Ona je glavna za deponovanje smeća u Kolašinu.
Trenutno je u fazi izrade plan da se ta deponija premjesti na drugo zaštićeno područje – na Bjelasici. S obzirom na to da je i dalje riječ samo o planu, komunalne službe Kolašina i dalje odlažu otpad na obali Tare.
Reporteri PCNEN-a su naišli na romsku porodicu koja je u kombi utovarala sve šta je mogla naći od sekundarnih sirovina. Povjerili su sde da je izbor bio širok. Odavno nijesu bili na toj deponiji, pa se može i “probrati“.
Dok su oni skupljali sekundarne sirovine, reporteri su, nedaleko od njih, probirali iz gomile bačenih knjiga, mahom štampanih početkom šezdesetih godina prošlog vijeka.
Izbor je bio širok – osim knjiga, bilo je tu biljnog, komunalnog, drvnog, metalnog , građevinskog otpada, namještaja, guma, posuđa, kesa, plastike, odjeće, veša…
Obala Tare-širok asortiman otpada
Na Tari 29 odlagališta smeća
Prema dokumentu koju je pripremila nevlaadina organizacija Green Home, takvih odlagališta otpada ima 29 na obalama Tare.
Kratkoročni operativni plan za smanjenje, sprječavanje i izbjegavanje pritisaka na vodotoku rijeke Tare izradila je koordinatorka na projektima u toj NVO Irma Muhović.
“Za potrebe izrade plana, Green Home je, u periodu od septembra 2019. do oktobra 2019. godine organizovala građanski terenski monitoring za identifikaciju vizuelnih pritisaka na vodotoku rijeke Tare, u dijelu u kojem se formira, na sastavcima rijeka Veruše i Opasanice do granice Crne Gore sa BiH “Šćepan Polje“, u ukupnoj dužini od 146,6 kilometara“, navodi se u dokumentu.
Analiza dobijenih podataka pokazuje da je najčešći problem “nekontrolisana eksploatacija riječnih sedimenata“, dok je najrasprostranjeniji, u smislu površine koju zauzima, nelegalno deponovanje građevinskog otpada (šljunak, krupni granulat, drobljene stijenske mase, šlif, zemlja i sl.) i kao i neuređena odlagališta komunalnog otpada.
Najviše deponija otpada je, navodi Muhović, bilo na teritoriji opština Mojkovac i Kolašin. Ona kaže da taj dio Tare karakteriše veliki broj automobilskih guma koje mogu naći u kanjonu.
Muhović kaže da su upravo sa te dvije opštine ostvarili najbolju saradnju.
“Tokom istraživanja, uspjeli smo da evidentiramo eksploatacije pijeska i šljunka iz rijeke, deponije građevinskog otpada, deponije komunalnog otpada, ispuste (otpadnih voda) i neka druga zagađenja“, kaže Muhovićeva za PCNEN.
Ona pojašnjava da postoji odgovornost institucija na lokalnom nivou, ali i na državnom nivou. Svi oni, kaže, moraju zajedno da rade kako bi se pritisci na Taru sveli na minimum.
Nadležni još usvajaju plan za prethodne četiri godine
Krovni dokument koji reguliše tretiranje otpada, međutim, još nije donesen. Koliko sporo ide taj proces govori i podatak, dobijen iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, gdje još “pripremaju aktivnosti za izradu Državnog plana upravljanja otpadom 2016-2021 u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom“.Još se, dakle, ne radi na dokumentu koji je trebao da tretira probleme sa otpadom četiri godine unazad.
“Državni plan upravljanja otpadom je osnovni dokument kojim se određuju dugoročni ciljevi upravljanja otpadom i utvrđuju uslovi za racionalno i održivo upravljanje otpadom u Crnoj Gori. Državnim planom daje se prikaz postojećeg stanja upravljanja otpadom, sa mjerama koje treba preduzeti da bi se obezbijedili najbolji uslovi za pripremu otpada za ponovnu upotrebu, recikliranje i zbrinjavanje, na način prihvatljiv za zaštitu životne sredine i zdravlje ljudi“, objašnjavaju u resornom ministarstvu.
Oni tvrde da će im dokument Green Home biti od velike koristi. Podsjećajuna to da je izrada Državnog plana planirana IPA projektom “Podrška u implementaciji i monitoring upravljanja otpadom“ i da je izbor najboljeg ponuđača u toku. Završetak izbora se, ističu, očekuje do kraja godine, čime bi se stekli uslovi za izradu novog Državnog plana početkom naredne godine.
Najveći pritisak na Taru je autoput
Muhovićeva tvrdi da je Tara trajno uništena izgradnjom dionice autoputa Bar-Boljari, ali da za to rješenje treba multidisciplinaran naučni pristup. Zbog toga se taj “pritisak“ nije našao u njihovom dokumentu.
“Jedan od najtežih i najsloženijih pritisaka je 6,9 kilometara promijenjenog riječnog toka u dijelu Jabuka – Mateševo, koji zahtijeva multidisiplinarni pristup stručnjaka za planiranje revitalizacije ovog dijela vodotoka i značajna ulaganja“, navodi se u dokumentu koji je uradila Muhović.
Složenost pojedinih mjera zahtijeva rješavanje na nivou cijelog vodotoka, više lokalnih samouprava ili uređenje pitanja sa državnog nivoa.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Miljana DAŠIĆ
