Objavljeno: 29.06.2020, 21:13h na portalu PCNEN

Vodoizvorište iznad pivskog sela nStabna, s kojeg se pijaćom vodom napaja dio Plužina i naselje oko seoske škole, istom vodom pokretaće i turbine male hidroelektrane (mHE) ‘Vrbnica’.

Prateći uzvodno korito rijeke Vrbnice (koja se uliva u Pivsko jezero), hodali smo seoskim putem, rasturenim teškim građevinskim mašinama. Po lijevoj ruci smjenjivali su se slapovi bistre planinske vode,  a po desnoj izranjavljene stijene iz kojih je tekla bistra, hladna voda. Ispod puta su skrivene cijevi, a na svakih desetak metara sretale su nas šahte, pritisnute teškim betonskim pločama.

Na kraju puta, odnosno na izvoru rijeke Vrbnice, dočekao nas je “vodozahvat“ (brana gdje voda ulazi u cijevi) odakle se zarobljena voda (tri kilometra jugozapadno) privodi do hidroelektrane u Stabnima, udaljenog desetak kilometara sjeverozapadno od Plužina.

Nekoliko metara uzvodno od vodozahvata nalazi se vodoizvorište i pumpa koja vodu tjera u gradski vodovod.

Mještani sa kojima smo razgovarali tvrde da se i dalje snabdijevaju vodom sa tog vodoizvorišta, a da su im investitori i opštinski zvaničnici objasnili  da hidrocentrala neće smetati vodovodu.

MHE ’Vrbnica’ gradi međunarodni konzorcijum ’Interenergo’, kojem je Vlada Crne Gore 2014. dala koncesiju na 30 godina. Iako na tabli na kojoj su osnovne informacije o objektu u izgradnji istaknuto piše da je rok izgradnje januar 2020, Skupština opštine Plužine je toga mjeseca odlučila da pomjeri rok u budućnost dugu 17 mjeseci.

Iako mHE još nije puštena u rad, njenom izgradnjom pričinjena je velika šteta rijeci, putnoj infrastrukturi, ali i do tada skoro netaknutoj šumi, posječenoj radi izgradnje dalekovoda.

Ljudi iz sela Stabna i okoline nijesu bili raspoloženi za priču sa novinarima ili bi samo odmahnuli, uz izgovor da „ne znaju ništa“ o hidrocentrali i da su tu samo u posjeti.

Naselje djeluje pusto. Iako je bio neradni dan (nedjelja), nijesmo sreli mnogo ljudi. Malo neobično, s obzirom na to da školu u Stabnima (osmoljetku) pohađa dvadesetak učenika.

Starija žene prišla nam je dok smo bili kod škole, zatvorene zbog ljetnjeg raspusta. Rekla nam je, ne želeći da se predstavi za javnost, da malobrojni mještani toga kraja nijesu složni, zbog čega im se zavičaj pretvorio u veliko gradilište.

“Stub od dalekovoda su mi postavili na nekoliko metara od porodične grobnice, gdje mi leži jedinac. Nudili su mi razne usluge – kamion drva, put do kuće i drugo čime su odobrovoljili ostale, da bi me na kraju pitali da kažem šta mi treba. Rekla sam da nema para kojim mogu kupiti moju svetinju. Na kraju su mi rekli da državi kočim milionske poslove i eksproprijisali su mi zemljište, pa smo sada na sudu“, kazala je žena, obučena u crninu.

U njenu priču smo se brzo uvjerili kod drugog mještanina, koji nas je ljubazno dočekao, ali je i on želio da ostane anonimni sagovornik. Rekao nam je da su predstavnici investitora obećali da će mu izliti cok (uski betonski temelj visok tridesetak centimetara) za ogradu, jer su mu je prethodnu porušili šireći put. Njemu su obećali i asfaltiranje puta i čišćenje terena nakon okončanja radova.

O upropašćivanju lokalnog puta se žučno raspravljalo prije dvije godine i u lokalnoj skupštini, kada je i odobrena gradnja (izglasana odluka o izradi lokalne studije o izgradnji mHE) i usvojena odluka o izgradnji derivacionog cjevovoda u trupu lokalnog puta Stabna – Ravno, na dionici Stabna – Zukva, u dužini oko tri kilometra.

Odbornici Demokratskog fronta su tada istakli da bi se uvođenjem cjevovoda prečnika 1,4 metra potopilo i „to malo vode što im je ostalo“, da će korito Vrbnice biti suvo i da će cjevovod donijeti samo štetu lokalnom stanovništvu, a korist investitorima bliskim državnoj vlasti.

——————————————-

‘Koalicija’ austrijske kompanije i ofšor firmi

Konzorcijum „Internergo“, prema Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS), u julu 2014. godine osnovao je u Podgorici preduzeće „mHE Vrbnica doo“, čija je djelatnost proizvodnja električne energije.

Kao većinski vlasnik kompanije, u CRPS-u je upisana slovenačka kompanija „Interenergo, energetski inženiring“ (70 odsto), koja je ćerka kompanije austrijskog energetskog magnanta „Kelag International“. Kompanija registrovana u Ljubljani, pored Crne Gore, gradi male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu.

Njen partner je građevinsko preduzeće „Mehanizacija i programat“ iz Nikšića (pet odsto), u kojem je jedan od vlasnika funkcioner  Demokratske partije socijalista Dušan Đurović. On ima 14 odsto akcija te kompanije i predsjednik je odbora direktora. Većinski vlasnik je firma sa Gibraltara „Urende limited“. Treći vlasnik je „Montenegro metropolis medija“ (25 odsto), čiji su vlasnici ofšor firme sa Kipra.

Iako je ugovor o koncesiji potpisan u aprilu 2014, koncesija je počela da važi tek od juna 2017, kada je krenula prva faza projekta.

Druga faza izgradnje počela je u julu 2017, kada je koncesionar dobio građevinsku dozvolu. Druga faza trajala je do kraja 2019.   Konzorcijum, međutim, nije izgradio mHE do tog roka, i završio posao iz druge faze, već je krajem decembra prošle godine podnio zahtjev Ministarstvu ekonomije za produženje te faze iz ugovora. Početkom 2020, drugu fazu je odobrila Vlada i lokalna samouprava.

————————————————–

Ćutanje mještana skrilo mHE od javnosti

Kada je prije više godina najavljeno da će na čistim planinskim rijekama u Crnoj Gori da se grade mHE, u pojedinim mjestima žitelji su negodovali. Tokom 2017. godine, kada su počele da se izdaju građevinske dozvole, počeli su i masovni protesti širom Crne Gore. Protesti su se održavali u gotovo svim opštinama gdje je planirana izgradnja mHE.

Najpoznatiji protesti, uz koje su stale ekološke NVO, ali i mnogi građani iz drugih krajeva Crne Gore, bili su oni protiv izgradnje mHE na rijekama Bukovici i Lještanici. Upravo je oštra reakcija mještana navela veliki broj ekologa i ljubitelja životne sredine da im se pridruže u odbrani rijeka. Takva reakcija je, međutim, izostala u Stabnima i Plužinama, zbog čega je mali broj ljudi i čuo za gradnju mHE „Vrbnica“.

Prema prošlogodišnjem izvještaju međunarodnih organizacija Svjetske fondacije za prirodu (WWF), Čuvara rijeka (River Watch) i Euronatura, u Crnoj Gori je planirana izgradnja 92 mHE. Već je izgrađeno 18, a tri se grade.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Vuk VUJISIĆ

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Skip to content